Nedostatak ljekara u Republici Srpskoj produžio čekanja

Nedostatak ljekara u pojedinim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj doveo je do formiranja lista čekanja koje za pojedine specijalističke preglede dostižu i šest mjeseci.

Bolnica "Srbija"

Nebojša Šešlija, direktor Bolnice "Srbija" u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da su u pojedinim granama medicine u kojima postoji deficit kadra formirane liste čekanja, uglavnom za kontrolne preglede, dok za hitna stanja i prve preglede one nisu duge.

"U pojedinim granama, gdje nemamo liste čekanja, pacijenti se primaju redovno, prema redoslijedu dolaska", naveo je Šešlija.

Najduže liste čekanja

Dodao je da su najduže liste čekanja u supspecijalističkim oblastima, poput endokrinologije, kardiologije i interne medicine.

"Na neke preglede koji nisu hitni čeka se i do šest mjeseci", kazao je Šešlija.

Bolnicu napustilo šest ljekara

Prema njegovim riječima, tokom prošle godine Bolnicu "Srbija" napustilo je šest ljekara, dok su u proteklih pet godina iz ove ustanove otišla ukupno 33 doktora.

Pojasnio je da se trenutno stanje u ovoj zdravstvenoj ustanovi stabilizovalo te da su otišli radnici koji su i ranije namjeravali da napuste bolnicu.

"Oni koji su ostali pokušavaju da nadoknade nedostatak kadra. Manjak ljekara nastojimo da nadomjestimo angažovanjem doktora iz drugih ustanova ili putem honorarnih angažmana, ali to nikada ne može u potpunosti da zamijeni broj ljekara koji je realno potreban", istakao je Šešlija.

Nedostatak ljekara

Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, istakao je za "Nezavisne novine" da su liste čekanja u pojedinim bolnicama direktna posljedica nedostatka ljekarskog kadra.

Porodična medicina

"Sve kreće od porodične medicine. Vidimo da su timovi porodične medicine preopterećeni brojem pacijenata i da se često stvaraju gužve. Problemi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neminovno se odražavaju i na sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite", rekao je Motika.

Prema njegovim riječima, potrebno je dodatno promovisati ljekarsku profesiju i obezbijediti bolje uslove rada i zarade kako bi studije medicine bile privlačnije budućim studentima.

"Najgora opcija bila bi da primamo ljekare iz udaljenih zemalja koji su školovanje završili negdje drugo kako bi liječili naše građane. Smatram da bi to trebalo da bude posljednja i neponovljiva opcija za nas", naveo je Motika.

Plate zdravstvenih radnika i dalje izazov
Govoreći o platama, istakao je da su primanja zdravstvenih radnika posljednjih godina poboljšana, ali da pojedine profesije u drugim sektorima i dalje imaju znatno veće zarade od ljekara, uključujući hirurge, ali i druge specijalističke oblasti.

"Ne postoji čovjek koji se neće složiti da dobrog ljekara treba dobro platiti", zaključio je Motika.

Kadrovsko jačanje u UKC Republike Srpske
Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske naveli su da se ova zdravstvena ustanova u posljednje dvije godine može pohvaliti značajnim kadrovskim jačanjem, što je u velikoj mjeri doprinijelo smanjenju lista čekanja.

"U periodu od januara 2024. do kraja maja 2026. godine radni odnos zasnovala su ukupno 93 ljekara i 319 medicinskih tehničara. U istom periodu radni angažman u UKC Republike Srpske završilo je 67 ljekara i 297 medicinskih tehničara, od kojih je 77 penzionisano", naveli su iz UKC RS.

Dodaju da ova zdravstvena ustanova ima veliki broj zaposlenih, zbog čega je određena fluktuacija kadra očekivana i treba da se posmatra u odnosu na ukupan broj radnika.

"Što je veći broj zaposlenih, veća je vjerovatnoća da će određeni broj radnika tokom godine promijeniti radno mjesto, otići u penziju, nastaviti školovanje ili potražiti nove profesionalne prilike.

Otvoreno tržište rada omogućava slobodno kretanje zdravstvenih radnika, zbog čega se sa izazovima zadržavanja medicinskog kadra suočavaju zdravstveni sistemi širom svijeta.

Ovaj problem nije specifičan za jednu ustanovu ili državu, već predstavlja globalni izazov", istakli su iz UKC RS.

Kako navode, jedna od efikasnih mjera za ublažavanje ovog problema jeste stipendiranje učenika i studenata zdravstvenih usmjerenja, čime se podstiče školovanje potrebnog kadra i omogućava dugoročnije planiranje ljudskih resursa u zdravstvenom sektoru.

(Nezavisne) Foto: BN