Kupovina SIM kartice neće biti moguća bez dokumenata

Lažne dojave o bombama koje paralizuju sudove, škole i druge institucije, a čemu smo svjedočili nedavno, mogle bi uskoro postati prošlost. Vlasti u BiH odlučile su stati ukraj zloupotrebama anonimnih telefonskih brojeva, kroz dopune Zakona o komunikacijama, koje su usvojene u Predstavničkom domu BiH u prvom čitanju, čime se uvodi se obavezna registracija svih korisnika telekomunikacijskih usluga.

Prijedlog dopuna predviđa da operatori moraju izvršiti registraciju svih krajnjih korisnika javno dostupnih elektronskih komunikacijskih usluga.

To u praksi znači da više neće biti moguće koristiti SIM kartice bez identifikacije korisnika, uključujući i prepaid brojeve koji su do sada često korišteni anonimno.

Šta se konkretno mijenja

Za razliku od dosadašnje prakse, novi zakon uvodi obaveznu provjeru identiteta prije aktivacije ili korištenja usluge.

Registracija će se vršiti fizičkim prisustvom ili putem elektronske identifikacije, uz korištenje važećih ličnih dokumenata ili drugih sistema za identifikaciju.

Operatori će biti dužni da prikupe i vode evidenciju o korisnicima, uključujući osnovne lične podatke. Za fizička lica to podrazumijeva ime i prezime, jedinstveni matični broj ili broj ličnog dokumenta, adresu prebivališta ili boravišta, kao i dodijeljeni telefonski broj. Za pravna lica prikupljaće se naziv i identifikacioni broj.

Ova obaveza odnosi se na sve korisnike: mobilne, fiksne i internet usluge.

Forto: Jedan poziv može blokirati institucije i koštati desetine hiljada maraka

Ministar komunikacija i saobraćaja u Savjetu ministara BiH Edin Forto pojašnjava da je izmjena zakona inicirana zbog konkretnih problema na terenu.

"Radi se o sljedećoj činjenici: bude neko suđenje, evo na primjer u Opštinskom sudu Sarajevo, i neko je kontroverzna osoba koja želi da prolongira svoje ročište i svoje suđenje, neko sa anonimnog broja sa prepaid kartice nazove i kaže: ‘Imate bombu’. U skladu sa zakonom oni moraju napustiti zgradu, pozvati policiju, uraditi KDZ pregled. To traje satima, nekad cijeli dan jer je zgrada ogromna", rekao je Forto.

Dodaje da se takve situacije ne dešavaju samo u sudovima.

"To se dešava u školama i na drugim mjestima. Košta desetine, desetine hiljada maraka samo za jedan dan", upozorio je.

Forto ističe da je problem upravo u anonimnosti prepaid kartica.

"E-mail možete naći odakle je stigao, ali ove kartice jednostavno ne omogućavaju ni službama ni policiji da uđu u trag. Zbog toga je jako bitno da u skladu sa evropskom praksom napravimo neku vrstu baze podataka koje će da vode telekomi", rekao je.

Prema njegovim riječima, za svaku prodatu prepaid karticu prikupljaće se osnovni lični podaci, koji će se čuvati u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

Obaveze za operatere i rokovi

Zakonom se uvodi i obaveza operatora da osiguraju tačnost i ažurnost podataka, te njihovu obradu u skladu sa propisima o zaštiti ličnih podataka.

Nakon usvajanja zakona, slijedi i period prilagođavanja.

"Telekomi imaju 18 mjeseci da smisle kako će ovo voditi i to je sasvim dovoljno vremena. Zakon je danas u prvom čitanju, potrebno je još jedno čitanje, zatim Dom naroda i nakon toga ide period pripreme", naveo je Forto.

Operatori će u tom roku morati da izvrše registraciju postojećih korisnika, a u suprotnom bi moglo doći do obustave usluga za neregistrovane brojeve.

Razlozi za donošenje zakona

U obrazloženju prijedloga navodi se da je cilj izmjena suzbijanje zloupotreba elektronskih komunikacija, posebno u slučajevima kada se anonimni brojevi koriste za izvršenje krivičnih djela ili otežavanje istraga.

Ističe se da se ovim izmjenama ne uvodi nadzor sadržaja komunikacija, već isključivo evidencija korisnika, kako bi nadležni organi mogli efikasnije reagovati u slučajevima zloupotreba.

(N1/BN) Foto: AP