Trampovi ljudi grade gasovod, a SNSD promijenio istočni kurs

Nakon što su u BiH u rekordnom roku završene sve potrebne procedure, u Dubrovniku je juče pao potpis na sporazum o izgradnji Južne interkonekcije.

Ključni igrač je američka kompanija koju vode ljudi bliski Donaldu Trampu. Interesantno je da je ovaj projekat ekspresno podržala i vlast u Republike Srpske, zaboravljajući ranija uslovljavanja.

Nakon godina zastoja, uz zamah iz Amerike, Južna interkonekcija “dobila je krila”.

Svi nivoi vlasti u BiH pokazali su neobičnu efikasnost prilikom odobravanja projekta, a u Dubrovniku je potpisan i sporazum između BiH i Hrvatske.

Investitor u BiH je američka firma AAFS, osnovana samo dan nakon što je u Sarajevu najavljeno da će graditi interkonekciju.  Jedini poznati vlasnici su Džozef Flin i Džesi Binal.

Binal je zastupao Trampa kada je, nakon poraza na izborima 2020. godine, pokušavao osporiti rezultate glasanja. A Džozef Flin je brat lobiste Milorada Dodika, Majkla Flina, bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost u prvom mandatu Donalda Trampa.

Nekadašnja uslovljavanja iz RS da bez Istočne interkonekcije, neće biti ni Južne interkonekcije, pala su u vodu. Kurs je promijenjen. Saglasnost ide po kratkom postupku i bez propitivanja.

“Očigledno da se slijede uputstva američke ambasade, da je rukovodstvo RS spremno da izvšava naloge. To je vjerovatno stvar političkog dogovora zbog ukidanja sankcija firmama i pojedincima u RS”, smatra ekonomista Milenko Stanić.

Pod pritiskom koji se pravda investicijama, povećava se i šansa za korištenje državne imovine prije nego što Parlamentarna skupština BiH usvoji zakon o državnoj imovini.

“Sigurno da prije nego što se krene u projekat potrebno je riješiti to pitanje imovine. Vidim da američka administracija upravo radi sa vlastima u BiH na tom pitanju intenzivno”, kaže Stanić.

U tom smislu biće interesantno posmatrati ponašanje predstavnika RS. Treba podsjetiti da je nedavno šef bh. diplomatije Elmedin Konaković izrazio optimizam u pogledu saradnje sa kako je rekao, “proamerikanizovanim” prijateljima iz Banjaluke.

Cilj je diverzifikacija izvora snabdijevanja, čime bi se smanjila zavisnost od ruskih energenata. Novi izvori gasa moraju se naći prije prvog januara 2028. godine za kada je EU najavila zabranu uvoza ruskog gasa. Na pitanje, slijedi li crni scenario 2028. stručnjak za energetiku ,Almir Bečarević kaže:

“Gasa će biti iz Azerbejdžana, Grčke, Rumunije, iz pravca Mađarske. Norveški gas može doći preko Mađarske do Srbije, BiH. Mi smo vrlo mali potrošač, tako da ja vjerujem da će gasa biti, samo pitanje je po kojoj cijeni”.

S obzirom da je BiH mali potrošač gasa, snabdjevanje gasom je u našem slučaju geopolitičko pitanje - okrećemo li se istoku ili zapadu.

Za to vrijeme zanemariju se obnovljivi izvori energije kojih BiH ima dovoljno, ali je pitanje koliko ima odgovornu politiku da ih iskoristi.

(BN) Foto: BN