Zakon o utvrđivanju porijekla imovine pravljen po mjeri sumnjivo bogatih

Krajem februara ove godine navršile su se četiri godine otkako je u Republici Srpskoj stupio na snagu Zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu, usvojen u Narodnoj skupštini. Zakon propisuje da se utvrđuje porijeklo imovine i oporezuje imovina u vrijednosti većoj od 300.000 maraka. I takav, krojen po mjeri vlasti, gotovo da se ne primjenjuje, kažu poznavaoci prava.

Ovim Zakonom propisano je da se u Poreskoj upravi Republike Srpske organizuje Sektor za utvrđivanje porijekla imovine i posebnog poreza, ali rezultati su izostali.

Doktor pravnih nauka Milan Blagojević objašnjava kako je uređen ovaj zakon.

„Ključna odredba tog zakona, prema kojoj se ne utvrđuje imovina, ako razlika imovine, njeno uvećanje, ne iznosi više od 300.000, je prava sigurna luka za one koji su stekli na sumnjiv način imovinu“, kaže Blagojević. 

Još tada, kada je usvajan Zakon, Transparensi internešnel BiH upozoravao je da zakon neće spriječiti nelegalno sticanje imovine, jer Poreskoj upravi daje mogućnost njegove selektivne primjene. Pored toga, primjena zakona postaje još selektivnija pod političkim uticajem.

„U ovakvoj političkoj klimi, u ovako zarobljenom društvu, gdje su sve institucije pod kontrolom političkih partija, ne možemo očekivati da će to funkcionisati na efikasan način, kad postoji mogućost selektivne primjene tog Zakona i ne očekujemo da će neki visoki zvaničnici, koji, evo i po nekim medijskim izvještajima nisu mogli da opravdaju porijeklo imovine, da će oni biti u fokusu Poreske uprave i da će oni platiti onih 75 odsto poreza na nelegalno stečenu imovinu“, kažu u toj organizaciji.

Ovaj zakon legalizuje korupciju i kriminal, tvrdi narodni poslanik Nebojša Vukanović. Sama njegova primjena, kako kaže, suprotna je Ustavu Republike Srpske, jer plaćanjem 75 odsto poreza, koliko propisuje zakon, legalizuje se nelegalno stečena imovina. 

„Suprotno je i Ustavu, a sa druge strane legalizuje svu korupciju i kriminalne radnje. Naravno od početka smo govorili da taj Zakon o imovini nema za cilj da Republika Srpska povrati imovinu, koja je oštećena zato što su korumpirani političari i njima blsiki ljudi, sklapali štetne ugovore i zbog čega nam je sav javni sektor u minusu, a ljudi koji rukovode javnim sektorom svi su milioneti. U Trebinju imate sto milionera i mislim da bi samo Trebinje, kad bi se ispitalo, moglo dobrim dijelom da vrati spoljni dug Republike Srpske, a da ne govorimo o Banjaluci, Bijeljini i drugim većim centrima“, kaže  Vukanović.

Zbog svega toga, ovaj zakon, iako formalno postoji, ostao je više simboličan nego djelotvoran instrument u borbi protiv korupcije i nelegalnog bogaćenja.

(BN) Foto: BN