Željka i Ana su u Vašingtonu da bi legalizovale Dodika

Molitveni doručak u Vašingtonu događaj koji je ovih dana otvorio nekoliko važnih pitanja u bh. javnosti s obzirom na činjenicu da je bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik slavodobitno u više navrata govorio o svojoj pozivnici.

Stotine hiljada dolara za lobiranje u SAD-u

Specijalni dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić istakao je da je riječ o unaprijed osmišljenom lobističkom nastupu s ciljem jačanja Dodikove pozicije u Vašingtonu. Puljić je naveo konkretne podatke o angažmanu američkih lobista i iznosima koje Republika Srpska za to izdvaja:

"U prvom dijelu od 2025. Republika Srpska isplatila je kompaniju RRB Strategies LLC, čiji je vlasnik Rod Blagojević, otprilike 625.000 dolara. Republika Srpska od druge polovine prošle godine, mjesečno plaća 167.000 dolara do kraja 2025. godine. I ne znam još, nema podataka za prvi mjesec, 2026. godine“

Dodatno je pojasnio strukturu tog lobiranja, naglašavajući da je riječ o firmi osnovanoj isključivo radi rada za RS. „Blagojevich ima samo jednog klijenta - Republike Srpsku. A firmu je registrovaoao tek prošle godine.“

Sankcije, Dejton i novi politički okvir

Puljić govori i o političkim ciljevima koji se nastoje ostvariti kroz ove lobističke aktivnosti, ukazujući da se ne radi samo o ukidanju sankcija, već o pokušaju preoblikovanja šireg političkog okvira u Bosni i Hercegovini.

„Glavni ciljevi u tom lobiranju su ukidanje sankcija Dodiku i saradnicama, što je učinjeno. Rod Blagojević i Dodik imaju nekoliko ciljeva. Jedno od njih je ponovno ispitivanje Dejtonskog sporazuma.“

Ističe da se u lobističkim krugovima zagovara teza kako je postojeći mirovni sporazum prevaziđen, te da se traži model koji bi značajno promijenio status Republike Srpske.

„Lobisti tvrde da je sporazum zastario i traže novi okvir koji Republici Srpskoj daje veću autonomiju, potpuni suverenitet. Vežu se za primjere Grenlanda, Južne Osetije i Kosova.“

U istom kontekstu, kako navodi Puljić, jedan od ključnih ciljeva lobiranja je i uklanjanje međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini. „Ostali ciljevi su uklanjanje međunarodnog nadzora odnosno zatvaranje Ureda visokog predstavnika.“

Minerali i ekonomska diplomatija

Prema njegovim riječima, u igru se uvode i ekonomski i strateški interesi, uključujući prirodne resurse ovog entiteta.

„U maju 2025. Dodik je javno ponudio mineralne resurse Republike Srpske, uključujući litij, i ponudio je to Americi u zamjenu za formalno priznanje suvereniteta tog entiteta.“

Govoreći o finansijskoj dimenziji cijele priče, Puljić navodi da je povratak na međunarodna tržišta duga jedan od ključnih, ako ne i najvažnijih ciljeva lobiranja.

„Najveća posljedica skidanja sankcija je otvaranje međunarodnih finansijskih ustanova za Republiku Srpsku, što pod sankcijama nisu mogli, bili su finansijski potpuno blokirani.“

U tom smislu, podsjetio je na konkretne planove vlasti Republike Srpske u narednom periodu. „Republika Srpska planira plasirati svoju treću emisiju euroobveznica kako bi prikupila približno 500 miliona eura u petogodišnjih zapisima u martu 2026. godine.“

Ko, zapravo, poziva na molitveni doručak?

Poseban dio razgovora bio je posvećen razjašnjavanju čestih zabluda u vezi s Nacionalnim molitvenim doručkom, koji se u domaćoj javnosti često pogrešno predstavlja kao događaj u organizaciji američke administracije.

„Fellowship Foundation ili Partnerska zaklada poznata pod imenom 'Obitelj' je ta koja organizuje Nacionalni molitveni doručak. Nije nikako vezana s američkom vladom.“

Puljić je naglasio da američki predsjednik nema nikakvu ulogu u pozivanju gostiju na ovaj skup.

„Američki predsjednik nikoga nikada nije pozvao na taj skup. Kada pročitate rečenicu da je 'Tramp pozvao Dodika i bilo koga drugog na molitveni doručak', molim vas da se ne obazirete, jer to nije istina.“

Na kraju je pojasnio i finansijski aspekt prisustva ovom događaju, koji se često pogrešno tumači kao „kupovina pozivnice“.

„Svi koji dolaze na molitveni doručak sami sebi plaćaju put i boravak. Organizatoru se plaća, prilikom registracije, za trošak doručka. Za ovu godinu je to 650 dolara.“

Aktivnosti Željke Cvijanović u Vašingtonu

Govoreći o aktivnostima Željke Cvijanović tokom boravka u Vašingtonu, Puljić navodi da ona pokušava uspostaviti kontakte s visokim zvaničnicima američke administracije, ali i učestvuje na događajima koji imaju političku težinu.

„Željka Cvijanović, koja je već treći dan u Vašingtonu, nastoji dogovoriti susret s drugim čovjekom State Departmenta Christopher Landaom, s kojim se već tri puta srela od kraja prošle godine.“

Dodaje da će Cvijanović učestvovati i na konferenciji o Zapadnom Balkanu.

„Gospođa Cvijanović će u četvrtak učestvovati na jednoj konferenciji o Zapadnom Balkanu na Atlantic Councilu, zajedno s još nekoliko političara iz regije, poput predsjednika Crne Gore, koji će takođe biti na molitvenom doručku.“

Puljić ističe da boravak Dodikovih saradnica u Vašingtonu ima jasan politički cilj.

„Željka Cvijanović i Ana Trišić-Babić su u Vašingtonu da bi legalizovale Dodika, isto kao što je bilo u Izraelu i Mađarskoj.“

Iz BiH na molitvenom doručku i Dodikov sestrić

Puljić je podsjetio da će pored Milorada Dodika iz Bosne i Hercegovine na ovogodišnjem Nacionalno molitvenom doručku biti i Dalibor Miloš, koji je koordinator za pozvane iz Bosne i Hercegovine za Molitveni doručak osim za Milorada Dodika; Alen Pilav, generalni direktor Kliničkog centra u Sarajevu, Vico Zeljković, predsjednik Fudbalskog saveza BiH i nećak Milorada Dodika, s kojim nije u dobrim odnosima; Irfan Čengić, načelnik sarajevske opštine Stari Grad, Alen Badnjević, direktor firme IDDEEA, i Matej Živković, profesor na Sarajevskom fakultetu nauke i tehnologije. Bio je član i zamjenik predsjednika Povjerenstva za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine.

Međunarodnu pažnju privukao je svjedočenjem pred američkim Kongresom o korupciji i organizovanom kriminalu na Zapadnom Balkanu, nakon što je preživio pokušaje atentata.

(federalna.ba)