Nalazimo se u začaranom krugu rastu plate, ali i troškovi života

BiH je u prošloj godini zvanično bila zemlja sa najvećim rastom plata u svijetu. Da li to znači da smo među najbogatijim zemljama svijeta ili je ponovo u pitanju neka ,,statistička zavrzlama’’?

Zaposleni u BiH prošle godine imali su rast plata za nešto vise od 16%. Istovremeno u zemljama Evropske unije taj rast je u prosjeku duplo manji, oko 8%, dok je recimo u Sjedninjenim Američkim Državama 5% a radncima u Velikoj Britaniji plata je povećana samo 4%.

Da li smo mi sada bogatiji od njih ili je ovo samo potrvda izreke da je statistika tačan zbir netačnih podataka?

Ekonomski analitičar Svetlana Cenić kaže da nama vise odgovara ona druga definicija statistike koja kaže:

"Statistika je kao bikini. Otkriva nevažne a pokriva važne stvari".

Ona dalje navodi da ono što je statistika o povećanju plata u BiH pokrila populistički momenat.

"Povećali su minimalac, da bi pokazali kako su navodno dobri, ali su ostavili iste namete na plate pa sada oni imaju više para u budžetima jer je povećana osnovica za oporezivanje plata’’, pojašnjava Cenić o dodaje da je to povećanje plata pojela inflacija.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo Predrag Mlinarević kaže da iako procentualno imamo najveći rast plata u pitanju je fenomena koji se u ekonomiji naziva efekat niske baze.

"To u suštini znači da ako vam je baza, odnosno najniža plata, niska kao u BiH porast od recimo tih famoznih 16% na hiljadu maraka znači 160 maraka, dok recimo rast evropske plate od 8% radniku sa najnižmom platom od 2 hiljade evra, odnosno 4 hiljade maraka donosi 320 maraka.

Profesor Mlinarević ističe da postoje drugi indikatori kojima se može mjeriti stvarni napredak u zemlji koji utuče na kvalitet života.

"U pitanju je realni individualni nivo potrošnje koji, nažalost pokazuje, da pojedinac u BiH troši tek 40% u odnosu na pojednica u Evropskoj uniji. Pri tom se to odnosi na prosjek Evropske unije, dakle svih 27 zemalja, a ne samo onih najrazvijenijih. Drugi parameter, standard kupovne moći, on je još porazniji jer smo dostigli tek 36% evropskog prosjeka’’, tvrdi Mlinarević.

Da plate u realnom smislu u BiH nisu znatno rasle smatra i ekonomski analitičar Admir Čavalić i dodaje da je rast plate rezultat odluka entitetskih vlada koje nisu zasnovane na ekonomskim pokazateljima.

,,To su populističe mjere bez realnog eknomskog utemeljenja’’, kaže Čavalić.    

Ekonomisti se slažu da je i dalje neophodno povećanje plata u BiH, ali ta povećanja trebaju da prate i ekonomske mjere usmjerene ka stabilizaciji tržišta, povećanju domaće proizvodnje, smanjenju inflacije i slično. Kako tvrde, ovako se, nalazimo u začaranom krugu, rastu plate ali rastu i troškovi.   

(BN)