Slavimo mali Božić i Svetog Vasilija Velikog

​Srpska pravoslavna crkva danas obilježava spomen u čast Isusa Hrista - Obrezanje Gospodnje i slavi Svetog Vasilija Velikog, kao i narodni praznik Mali Božić.

Crkva 14. januara (1. januara po julijanskom kalendaru) proslavlja Svetog Vasilija odakle i naziv za julijansku novu godinu - Vasilica.

Julijanska nova godina u srpskom narodu se naziva i Srpska nova godina, ali i Mali Božić, jer se na taj dan završavaju božićne svečanosti. 

U nekim krajevima se na taj dan spaljuju ostaci badnjaka, kao što se za Božić mijesi pogača česnica, za mali Božić se mijesi poseban obredni hljeb "vasilica".

Takođe, vjerovanje je da na ovaj dan u kuću treba unijeti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća, ali i ukućani tokom cijele godine imali napretka.

Osmog dana nakon rođenja, Isus je donijet u hram i obrezan prema zakonu u Izraelu, kada su mu roditelji dali ime Isus, kako je arhanđel Gavrilo rekao kada se javio u snu njegovoj majci Mariji.

Obrezanje Gospoda pokazuje da je primio na sebe istinsko tijelo ljudsko. 

Prema predanju, Gospod je htio da ispuni sav zakon, koji je sam dao kroz proroke i praoce. Ispunivši taj propis, zamijenio ga je krštenjem u crkvi Svojoj. 

"Jer u Hristu Isusu niti što pomaže obrezanje ni neobrezanje, nego nova tvar" (Gal. 6, 15), objavljuje apostol.

Sveti Vasilije Veliki je praznik koji je isto upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru.

Poznat kao Vasilije iz Cezareje, bio je uticajni teolog i episkop Kesarije u Kapadokiji (Mala Azija). 

Rođen je u vrijeme cara Konstantina i još kao nekršten učio je 15 godina u Atini filozofiju, retoriku, astronomiju i ostale svjetske nauke. 

U zrelim godinama krstio se na Jordanu, zajedno sa bivšim učiteljem Evulom.

(Tanjug)