Prava tragedija za simbol novinarstva tek počinje

Požar, koji je protekle noći progutao zgradu nekadašnjeg zagrebačkog Vjesnika, a koji još nije u potpunosti ugašen, izaziva brojne reakcije u hrvatskoj javnosti, a zajednički imenitelj im je - sramota je što se dozvolilo da jedan od simbola Zagreba bude toliko zapušten i doživi ovakav kraj.  

Uzrok požara još nije poznat, spekuliše se da je u pitanju kratak spoj na krovu zgrade, a prava sreća je da žrtava nema.

Požar je izbio noćas sat pre ponoći, vatrogasne službe su, kako prenose hrvatski mediji, dobile samo jednu dojavu da iz zgrade Vjesnika kulja crni dim.  

Vatrogasci će tokom celog dana biti angažovani na saniranju požara, koji povremeno ponovo bukne na nekom od spratova. Na scenu će stupiti i statičari radi procene stabilnosti objekta.  

 razgovoru za Jutarnji list, članica uprave za prodaju i marketing "laganini.fm", Petra Jakob, rekla je da je deo njihovih zaposlenih celu noć bio na terenu i da prate situaciju iz sata u sat.  

'Moram napomenuti da je zaista sramotno da se dopustilo da zgrada Vjesnika, koja je jedan od simbola Zagreba, ovako propada. Koliko mi je poznato, na 15. spratu nalazi se još i arhiv Poreske uprave, a ironično je da zgradu još u najvećem delu koristi Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine", navela je Jakob.  

Zgrada Vjesnika ili "zagrebački neboder" je bila simbol glavnog grada Hrvatske i novinarstva. Visok 67 metara protegnutih na 16 spratova, Vjesnik je bio simbol modernističkog optimizma, napretka i tehnološkog razvoja. Zgrada je to koja je obeležila celo jedno, sada minulo, doba.  

U periodu svoje najveće važnosti Vjesnikov neboder bio je središte moćnog novinsko-izdavačkog i štamparskog kompleksa. U njemu je delovala redakcija novina Vjesnik, po kojima je toranj i dobio ime, a iz zgrade je koordinirano celokupno izdavačko poslovanje jedne od najuticajnijih medijskih kuća bivše SFRJ.  

'Taj visoki smeđe-narandžasti kubus uvek mi je bio nelep, pogotovo nakon što su mu u blizini podignute dve daleko impresivnije zgrade – najpre Zagrepčanka, pa kasnije i Cibonin toranj.

U poređenju sa njima, Vjesnik je izgledao nekako socijalistički dosadno, uštogljeno, nimalo atraktivno, pišu hrvatski mediji.

Ali, to je bila smo spoljašnjost. Bitna je bila unutrašnjost, odnosno – ono što je iz nje izlazilo kroz široka vrata štamparije', napisao je pokojni Renato Baretić u svom komentaru za Tportal pre šest godina.

Iz štamparije Vjesnika, podsećaju, izlazilo je svašta: Studio, Start, Vikend, Svijet, SN-revija, Izbor, Kviz, Danas, Arena, Erotika, celi niz izdanja pod zajedničkom egidom 'Romani i stripovi' (uključujući i Alana Forda), Sam svoj majstor... uz tri dnevna lista – Vjesnik, Večernji i Sportske.

Neboder je projektovao arhitekta Antun Ulrih, a nastao je na osnovu konkursa iz 1957. godine. Sama gradnja trajala je dugih devet godina, od 1963. do 1972., zbog brojnih finansijskih i organizacionih poteškoća.

U trenutku dovršetka bio je jedan od najsavremenijih poslovnih nebodera u Evropi. Prepoznatljiv po fasadi od reflektirajućeg stakla u narančastim i smeđim tonovima, po kojoj je godinama bio vizualni orijentir zapadnog dela Zagreba. Na krovu se nalazio i karakterističan radiojarbol koji je dodatno naglašavao njegovu vertikalu.

Inspiraciju za arhitektonsko rešenje Ulrih je pronalazio u američkim poslovnim zgradama sredine 20. veka, u čistim linijama, glatkoj staklenoj ovojnici i armirano-betonskoj konstrukciji koja je definisala vizuru Zagreba decenijama.

S promenom političkog sistema i drastičnim preokretima na medijskom tržištu, ugašen je prvobitni sjaj Vjesnikovog kompleksa. Privatizacija, finansijske teškoće i raspad velikog izdavačkog sistema doveli su do selidbe redakcija, prestanka rada štamparskih pogona i postepenog pražnjenja kancelarija.

U poslednjih dvadesetak godina neboder je uglavnom zjapio prazan, uz tek povremeno korištene.  

Danas je većinski vlasnik prostora u ogromnom kompleksu od oko 30.000 kvadratnih metara država Hrvatska, dok manje udele imaju VLM nekretnine, Allegheny Financial i nekoliko drugih pravnih i fizičkih osoba.

(Tanjug) Foto: Tanjug