Debelo bogaćenje - Nelegalnih šljunkara u Srpskoj sve više

U Vodama Srpske nemaju odgovor na pitanje zašto je sve više nelegalnih šljunkara u Republici Srpskoj, te zašto pojedinci na taj način ubiru ogroman novac, a sve na štetu države i građana koji su direktno ugroženi od poplava zbog uništenih korita tih rijeka.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Anđelka Kuzmić posjetila je Javnu ustanovu "Vode Srpske", odjeljenje u Doboju i održala sastanak sa direktorom Voda Srpske gdje je bilo razgovora o ulaganju u zaštitu Doboja od poplave i ulaganjima u vodoprivredu.

Postavljeno je i pitanje šta je sa problemom nelegalnih šljunkara.

U Vodama Srpske nemaju odgovor na pitanje zašto je sve više nelegalnih šljunkara u Republici Srpskoj, te zašto pojedinci na taj način ubiru ogroman novac, a sve na štetu države i građana koji su direktno ugroženi od poplava zbog uništenih korita tih rijeka.

Direktor Voda Srpske Miroslav Milovanović je priznao da nelagalne šljunkare postoje širom Republike Srpske i da je, kako kaže, napisao više od 20 krivičnih prijava i pozvao da na tome rade Policijske uprave i tužilaštva.

"Isključiva nadležnost za nelegalnu eksploataciju šljunka su policija i inspekcija, kao i za bilo koju drugu vrstu krađe. Kad neko uđe u banku, nije odgovorno ministarstvo finansija,već njih treba procesuirati tužilaštvo, policija, inspekcija itd. Isto tako i za šljunak, to je vrlo prosto, samo što to javnost neće da shvati, neće da razumije. Ista je stvar da li neko krade šljunak ili opljačka banku, ako opljačka banku nije krivo Ministarstvo finansija, niti imaneku odgvornost, oosim što se to dešava u okviru njene nadležnosti, ništa drugo", kaže Miroslav Milovanović, direktor JU Vode Srpske.

"To nije nadležnost samo ovog Ministarstva, tu je uključeno više Ministarstava i svakako da će se raditi na podzakonskim i zakonskim rješenjima, dakle kako bismo mi očuvali naše vodotokove i dakle i u budućnosti riješili te probleme, a vrlo smo ih svjesni", navodi Anđelka Kuzmić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Milovanović tvrdi da je od 2014. godine realizovano 11 projekata za odbranu Doboja od poplava u koje je uloženo 4,5 milona maraka, međutim izgradnjom autoputa, Doboj je dodatno ugrožen od poplava.

"Moramo da znamo da u odnosu na 2014 godinu do danas imamo neka 2 mosta koja su napravljena, koja su u funkciji autoputa i oni sad na neki način negativno utiču na sam protok, ali za sve postoje tehnička rješenja, zbog toga će se morati raditi nivelacije svih tih prjektnih dokumentacija koja je do sada urađena", pojašnjava direktor "Voda Srpske".

Iz dobojske opozicije ukazuju da i dalje na području ovog grada postoje ktitične tačke koje u slučaju povećanja vodostaja rijeke Bosne, mogu da dovedu do novih poplava.

"Doboj i dalje nije zaštićen od poplava, danas, sutra ukoliko bi se desilo da imamo situaciju iz 2014 godine, imam osjećaj da bi nam se desila još veća katastrofa, jer u ovom gradu u ovoj državi niko ne brine o tome i baš ih briga za ljudske živote i to su dokazali oslobađanjem Obrena Petrovića krivice zbog tada 11 poginulih osoba u poplavama 2014 godine", tvrdi Miroslav Borojević, odbornik Liste za pravdu i red u Skupštini Grada Doboj.

Na pitanje zašto se kasni sa izgradnjom Drinskog nasipa koji je ključan za zaštitu Semberije od poplava direktor "Voda Srpsk"e odgovornost je prebacio na gradsku upravu Bijeljina.

(BN) Foto: BN