Nema Reformske agende - BiH ostaje bez 211,5 mil. KM

Savjet ministara BiH, ponovo, ni u četvrtak nije usvojio reformsku agendu, što znači da ćemo, po svemu sudeći, ostati bez dodatnih 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM) koji su nam namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.

Identičan iznos već smo izgubili ljetos, a sada će nam se najvjerovatnije to isto dogoditi, što analitičari tumače kao klasičan primjer da je vlast na nivou BiH neodgovorna, te da političari, umjesto da brinu o svojim građanima, konstantno prebacuju lopticu jedni na druge.

Savjet ministara BiH, naime, u četvrtak, na 61. vanrednoj telefonskoj sjednici, nije imao kvorum za rad i odlučivanje o dnevnom redu na kojem je bila predložena informacija o aktivnostima po zaključku s ranije sjednice, koja se odnosi na usaglašavanje teksta reformske agende i liste reformi.

"Za predloženu tačku dnevnog reda bilo je osam glasova, dok dva člana Savjeta ministara BiH nisu glasala", saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

Konkretnije rečeno, SNSD-ovi ministri Srđan Amidžić i Staša Košarac nisu pristupili glasanju.

Politikolog Nikolina Lozo poručuje da neusvajanje reformske agende pokazuje da je vlast na nivou BiH neodgovorna i da ne misli o svojim građanima.

"Mi imamo konstantno prebacivanje loptice ko je kriv za gubitak novca. Ne čudi ponašanje SNSD-ovih kadrova, jer znamo da je u više navrata u posljednjih pola godine predsjednik SNSD-a rekao da su oni protiv evropskog puta. Ono što je zabrinjavajuće jeste da građani nemaju nikakvu reakciju na sve ovo što se dešava i da 'evropske strukture' u vlasti ne žele da iz vlasti otklone strukture koje ruše jedan strateški dokument poput reformske agende", rekla je Lozo za "Nezavisne novine".

Košarac je rekao da se, kada Vlada Republike Srpske da saglasnost, tada u Savjetu ministara može odlučivati o reformskoj agendi i svim ostalim pitanjima.

"Bez saglasnosti Srpske nema evropskog puta BiH. Institucije Srpske moraju biti vidljive u procesu odlučivanja na nivou BiH o svim pitanjima, uključujući i ona evropska. To je naša politika i više je nego jasna. Da li to ne odgovara nekome u FBiH, nije naš problem. Činjenica jeste da Sarajevo ne može odlučivati ni o čemu bez saglasnosti Banjaluke", naveo je Košarac.

Sa druge strane, delegat PDP-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Nenad Vuković pita koliki je prag tolerancije HDZ-a i dokle može da ide spremnost na poniženja u vezi sa propalim sjednicama Savjeta ministara BiH koje saziva predsjedavajuća Borjana Krišto.

"Čak da se do kraja mjeseca usvoji reformska agenda, postavlja se pitanje koji je razlog HDZ-ovog trpljenja ovog političkog zlostavljanja od strane SNSD-a u Savjetu ministara BiH. Vjerovatno je smisao ovog zavitlavanja sa telefonskim sjednicama da se pošalje poruka javnosti i međunarodnoj zajednici kako se HDZ zalaže za usvajanje reformske agende, a da to neće drugi, kao da to svi ne znamo", naveo je Vuković.

Evropska komisija obavijestila je, podsjetimo, sredinom jula Savjet ministara BiH da će sredstva koja su nam namijenjena u okviru Plana rasta za zapadni Balkan biti umanjena za deset odsto, odnosno za 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM), zbog kašnjenja u dostavljanju konačne verzije reformske agende.

To, međutim, nije konačan iznos bez kojeg bismo mogli ostati, jer slijedi nova potencijalna kazne, a rok je 30. septembar. Vrijeme, dakle, curi, a rješenje se ne nazire.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je prije nekoliko dana, tokom posjete BiH, pozvala političke stranke u BiH da učine maksimalan napor i što prije usvoje reformsku agendu, kako se ne bi dalje gubila sredstva predviđena za razvojne projekte BiH.

"Plan rasta bi dosta pomagao, ali to zavisi od reformi, a meni i dalje nedostaje reformska agenda, i to ne razumijem... Ako reformska agenda ne bude dostavljena do 30. septembra, predloženo je umanjenje od dodatnih 10 posto. Ovaj novac će otići onima u regionu koji ostvaruju rezultate", poručila je Kosova.

Plan rasta za zapadni Balkan je, inače, najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi evra, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.

(Nezavisne) Foto: BN