Neumoljiva statistika: Sve manje rođenih, narod sve stariji

Na odluku o rađanju utiču i ekonomska nesigurnost, nezaposlenost, nedostatak prilika, kao i kasnije stupanje u brak i odlaganje roditeljstva.

Statistika je jasna... 

U Federaciji Bosne i Hercegovine tokom jula 2025. godine rođeno je 1.371 beba, dok je umrlo 1.718 osoba, što znači da je prirodni priraštaj iznosio minus 347, a vitalni indeks 80. Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u devet kantona Federacije, izuzev u Zapadnohercegovačkom kantonu. U periodu januar – juni 2025. godine u FBiH je rođeno 6.786 beba, dok je umrlo 10.160 stanovnika. Tokom 2024. godine ukupno je rođeno 15.375 djece, a umrlo 20.195 osoba, pa je prirodni priraštaj u toj godini bio minus 4.820.

U Republici Srpskoj u drugom tromjesečju 2025. godine registrovano je 1.812 živorođenih i 3.394 umrla lica. Broj rođenih u drugom tromjesečju bio je manji za 5,2 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je broj umrlih porastao za 6,6 posto. Kada je riječ o bračnoj statistici, u Republici Srpskoj je u istom periodu broj sklopljenih brakova porastao za 4,1 posto, dok je broj razvoda smanjen za 7,2 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2024. godine.

Demografski podaci ukazuju na to da Bosna i Hercegovina nastavlja trend negativnog prirodnog priraštaja. Na smanjenje broja novorođenih utiču niski fertilitet i sve izraženija emigracija mladih ljudi i porodica, što značajno smanjuje broj stanovnika reproduktivne dobi. 

S druge strane, populacija u zemlji je sve starija, pa se broj umrlih povećava iz godine u godinu. Na odluku o rađanju utiču i ekonomska nesigurnost, nezaposlenost, nedostatak prilika, kao i kasnije stupanje u brak i odlaganje roditeljstva.

Ako se ovakav trend nastavi, posljedice za društvo bi mogle biti ozbiljne. BiH se već suočava sa smanjenjem radne snage, što otežava finansiranje javnih servisa poput penzijskog i zdravstvenog sistema. U isto vrijeme, povećava se pritisak na zdravstvene i socijalne usluge zbog rasta udjela starijeg stanovništva.

Broj djece u školama se smanjuje, pa se već bilježe slučajevi zatvaranja odjeljenja ili čitavih škola u pojedinim sredinama. Demografski pad najviše pogađa nerazvijene i ruralne dijelove zemlje, gdje se stanovništvo ubrzano iseljava, dok su gradovi nešto otporniji, ali ni oni ne bilježe pozitivne trendove.

Stručnjaci upozoravaju da su za zaustavljanje negativnog priraštaja potrebne ozbiljne mjere pronatalitetne politike, od finansijskih podsticaja za porodice s djecom do poboljšanja životnih i radnih uslova mladih. Kao posebno važno navodi se otvaranje novih radnih mjesta, osiguranje pristupačnog stanovanja, ali i mjere kojima bi se dijaspora motivisala na povratak i ulaganje u zemlju.

Pored ekonomskih faktora, neophodna je i stabilnija socijalna i zdravstvena politika, jer bez sveobuhvatnog pristupa teško je očekivati zaustavljanje, a kamoli preokret u demografskim kretanjima.

(Buka) Foto: BN