Žetva pšenice kreće uskoro, ali se ne zna otkupna cijena

Žetva pšenice počinje za 15-ak dana. Godina obećava ali poljoprivrednici imaju isti problem posljednjih nekoliko godina - ne znaju kolika će biti otkupna cijena. Pozvali su sve nadležne da u roku od sedam dana utvrde otkupnu cijenu pšenice. Ukoliko se to ne dogodi, najavljuju radikalnije poteze.

Žetva pšenice se bliži, a poljoprivrednici imaju isti problem. Već godinama otkupnu cijenu pšenice saznaju, kako kažu, tek kad je prodaju. Ove godine, ističu, neće pristati na takve uslove. 

Iznijeli su jasan zahtjev mlinarima: dajemo vam rok od sedam dana da nam kažete kolika će biti otkupna cijena pšenice i jeste li uopšte zainteresovani da je otkupite. Od Ministarstva poljoprivrede očekuju da izađu sa cijenom koštanja proizvodnje pšenice.

“Na to se, naravno, mora dodati naša zarada jer mi ne možemo džaba raditi. Običan potrošač treba da shvati da mi damo pšenicu na 35 ili 36 feninga po kilogramu, a jedna vekna, od 400 ili 500 grama, košta 2 KM. Mislim da je realna cijena za manje kvalitetnu pšenicu 40 feninga po kilogramu, a za onu kvalitetniju 42 feninga”, kaže Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije.

Pero Spasojević, poljoprivrednik iz Dragaljevca kod Bijeljine, ističe da zemlje u okruženju diktiraju cijenu svih domaćih proizvoda.

“Repromaterijal za proizvodnju je kod nas za 30-40 odsto skuplji nego u zemljama u okruženju, a cijena naših proizvoda je za isto toliko niža nego u zemljama iz okruženja. Postavlja se pitanje dokle će poljoprivredni proizvođač čekati milostinju i gledati da li će neko da nas zbrine i misli o nama, a vidi se da niko ne misli”, jasan je Spasojević.

Ukoliko ne saznaju cijenu pšenice prije žetve, u problemu su jer, kako ističu, ne mogu da reaguju i nešto promijene. U tom slučaju najavljuju radikalnije mjere.

“U slučaju da se ne riješi pitanje cijene pšenice, naš stav je da treba izaći i blokirati carinske terminale, spriječiti uvoz”, kategoričan je Radić.

“Mi pšenicu nećemo dati u bescjenje. Ako ne izađu sa cijenom, sigurno ćemo preduzeti radikalnije mjere. Te mjere će podrazumijevati blokade najverovatnije graničnog prelaza. Tražićemo svoja prava na drugi način. Naravno, uz mirne proteste, na šta imamo pravo”, dodaje Spasojević.

Radiš smatra da će, kako kaže, dok god proizvodnja ne bude pratila potrebe Republike Srpke, ovaj problem biti nerješiv. 

“Ako je naša proizvodnja 25 odsto potrebe Srpske, najrelanije je da u svakoj vrećici brašna bude 25 odsto domaće pšenice. Mislim da se time rješavaju svi mogući problemi”, objašnjava Radić.

On ističe da nije samo problem u mlinarima nego da i oni imaju problem sa prodajom brašna jer veliki broj pekara kupuje brašno iz uvoza koje je dosta jeftinije. 

Što se tiče očekivanja prinosa i kvaliteta pšenice, poljoprivrednici kažu da u Semberiji očekuju prosječan prinos od oko 500 kg po dunumu, te da domaća pšenica po kvalitetu može da parira pšenicama u regionu.

(BN) Foto: BN