Kako djeluju predstavništva Srpske?

Milioni maraka slijevaju se u predstavništva Republike Srpske, a do sada nismo vidjeli veliku korist od njihovog postojanja i djelovanja.

Republika Srpska broji osam predstavništava, a u najavi je otvaranje još dva.Njihova je svrha promocija Republike Srpske.

Rezultat bi trebalo da je privlačenje stranih investitora, otvaranje novih firmi, kao i privlačenje turista.

Za predstavništva na godišnjem nivou izdvaja se blizu 10 miliona maraka. Da li opravdavaju postojanje i konstantno ulaganje novca?

Milioni maraka slijevaju se u predstavništva Republike Srpske, a do sada nismo vidjeli veliku korist od njihovog postojanja i djelovanja.

Lobiranje u svijetu i privlačenje potencijalnih investitora osnovni je zadatak ovih tijela, ali poznavaoci političke scene ističu da predstavništva služe uglavnom kao podrška političkim predstavnicima u zvaničnim posjetama.

U resornom ministarstvu kažu da za rezultate treba da prođe više vremena.

„Republika Srpska jeste ove godine predvidjela značajnija sredstva kada su u pitanju ove aktivnosti, jer smatramo da je nova američka administracija neko ko može biti sagovornik da se saslušaju stavovi Republike Srpske.

I upravo ovo koje je srpski član Predsjedništva Željkja Cvijanović imala u Americi, govore da ovi efekti lobiranja imaju određenu korist da se saslušaju stavovi Republike Srpske.

I sami efekti lobiranja, potrebno je određeno vrijeme da bi se oni još više i značajnije vidjeli“, kaže ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić.

Ukoliko posmatramo ekonomske prilike kroz privrednu aktivnost Republike Srpske, nije tesko primijetiti da na toj slici preovladava siva boja.

Privreda se jedva održava u životu, a ono što bi moglo da je spasi jeste ulaganje, kroz privlačenje stranih investitora i jačanje odnosa sa dijasporom, što je posao predstavništava, koja se čini se, ne miješaju u vlastiti posao. 

„Predstavništva su očigledno napravljena da posluže za neku scenografiju i prateće aktivnosti poseta naših predstavnika, a kao što vidimo predstavnici pa i ne putuju više. Lobiranje je očigledno pokazalo da nema poseban značaj i korist za Srpsku.

Mislim da nam to sve ne treba, jer ono što bi imalo smisla i trebalo da bude, to mi nažalost nemamo, to su ekonomski stručnjaci koji bi bilo zaposleni da prepoznaju nove projekte u tim zemljama u kojima imamo predstavništva i da tražimo način i mogućnost kako da se ti projekti i ti poslovi dovedu ili donesu u Republiku Srpsku“ objašnjava ekonomista Zoran Pavlović.

 Ko je zadužen da predstavlja Republiku Srpsku i zašto to ne radi, pitanje je na koje u Vladi nemaju odgovor.

Premijer Radovan Višković priznao je da nije zadovoljan radom pojedinih predstavništava, ali umjesto kazne, dodatno ih je nagradio povećavši im budžet.
Poznavaoci političke scene upozoravaju na to da što više više ulaže u lobiranje, više neprijatelja imamo širom svijeta, što potvrđuju sankcije.

„Ta predstavništva su vječlita enigma, mi samo saznajemo koliko novca ide, a koja je namjena, koji je rezultat tih predstavništava.

Mi smo imali jednu čudnu situaciju u kojoj je Obrad Kesić bio u jednoj od tih najviše plaćenih predstavništava u Americi, dugo godina, predstavljen kao neki veliki lobista za Republiku Srpsku, toliko sposoban, da se trenutno nalazi u Briselu“, kaže novinar i urednik Aleksandar Trifunović.

U vremenu kada se suočavamo sa budžetskim problemima, deficitom i potrebom za racionalizacijom javne potrošnje, otvara se pitanje opravdanosti daljeg finansiranja ovih tijela, bez jasnih rezultata i odgovornosti. 

(BN) Foto: BN