Jedan detalj o vetu koji postoji samo u BiH

Poslije svojevrsne euforije vlasti u Republici Srpskoj, nakon što je 14. maja ove godine Narodna skupština Republike Srpske podržala veto Željke Cvijanović na zaključke ostala dva člana Predsjedništva BiH, od kojih onaj poslednji zaključak (pod tačkom 8) polazi od pravno važeće naredbe za dovođenje okrivljenih, rješenja o pritvoru protiv njih i centralne potjernice za njima, koje je donio Sud BiH, ima jedna stvar koja je uistinu novina interesantna ne samo za ovdašnje političke neprilike, već i za nauku ustavnog prava. Radi se o novumu kakvog do sada nije bilo u komparativnom ustavnom pravu, bilo gdje drugdje u svijetu.

Dakle, taj novum iz ugla uporednog ustavnog prava postoji samo ovdje, u Bosni i Hercegovini.

Naime, u dosadašnjoj praksi Ustavnog suda BiH nije bilo nijednog slučaja da se od tog suda traži ocjena ustavnosti akta entitetskog parlamenta kojim taj parlament podržava veto koji je član Predsjedništva BiH iz tog entiteta prethodno izjavio na neku odluku Predsjedništva kojom je bio preglasan.

Ustav BiH dozvoljava da se i takvi akti entitetskog parlamenta podvrgnu kontroli njihove ustavnosti od strane Ustavnog suda BiH. 

Naime, članom 6. Ustava BiH je propisano da je Ustavni sud BiH jedini nadležan da odlučuje O BILO KOJEM SPORU koji se javlja po tom Ustavu između entiteta, ili između entiteta i BiH, kao i između institucija BiH. To uključuje sporove o ustavnosti entitetskih ustava i zakona, ali se, kako proizlazi iz člana 6. stav 3. tačka a) Ustava, NE OGRANIČAVA SAMO NA TAKVE SPOROVE. 

Drugim riječima,  to može biti i bilo koji drugi pravni spor između navedenih subjekata, ukoliko se njime pokreće bilo koje pitanje iz Ustava BiH.

Upravo takva ustavna odredba, usvojena Dejtonskim sporazumom, daje pravo Ustavnom sudu BiH da odlučuje i o ustavnosti ostalih akata, a to znači i o sporu da li je u skladu sa Ustavom BiH konkretni akt entitetskog parlamenta kojim je taj parlament podržao veto izjavljen od strane člana Predsjedništva BiH iz tog entiteta protiv konkretne odluke Predsjedništva.

Prema Ustavu BiH, spor o pitanju ustavnosti i takvog akta entitetskog parlamenta, između ostalog, mogu pokrenuti svaki član Predsjedništva BiH, predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine BiH ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine.
Kada se radi o tome kakva pitanja se u tom sporu mogu postaviti, treba reći da su moguća brojna pravna pitanja. Recimo, u vezi sa najnovijim zaključcima Predsjedništva BiH protiv kojih je Željka Cvijanović izjavila veto kao član Predsjedništva BiH, a koji veto je podržala Narodna skupština RS, može se povesti ustavni spor o tome da li je tim aktom entitetskog parlamenta povrijeđeno načelo vladavine prava, propisano Ustavom BiH kao temeljni ustavni princip.

Taj princip, a time i Ustav BiH, krši se ako se na direktan ili indirektan način sprečava sprovođenje naredbe ili druge odluke nadležnog suda u BiH, donesene u izvršavanju zakona, što je najvažnija sudska funkcija. Jer, bez izvršenja zakona od strane suda nema vladavine prava.

Lista mogućih pitanja povodom potvrđivanja veta izjavljenog od strane člana Predsjedništva BiH ne završava se ovim primjerom, jer je ona neiscrpna, zbog čega ih je nemoguće unaprijed ni približno odrediti.

Sve to je zaista pravi ustavnopravni novum kakvog nema nigdje drugdje u svijetu.

Piše: Milan Blagojević