Mladi sve manje zainteresovani za prirodne nauke

Zainteresovanost mladih za prirodne nauke se smanjuje. To potvrđuje i broj upisanih studenata na Prirodno-matematički fakultet u Banjaluci. Na prvom upisnom roku niko nije upisao smjer Fizika. Zbog čega zainteresovanost pada, iako ovaj smjer nudi sigurno zapošljavanje?

Republika Srpska 10.08.2024 | 12:55

Fizičarki, hemičari i biolozi promijenili su svijet, jer su izumi i otkrića olakšali i ispasili živote. I danas su svakom društvo, pa tako i našem, stručnjaci iz oblasti prirodnih nauka jako potrebni, jer se nalazimo pred mnogim tehnološkim i prirodnim izazovima. Ipak, zainteresovanost za ove nauke nije velika.

„Najveća zainteresovanost je bila za studijskom programu Matematika-informatika, zatim Geografija, Biologija i Prostorno planiranje. Na prvom roku za studijski program Fizika nismo imali zainteresovanih kandidata, ali prema nekim najavama očekujemo da ćemo u drugom roku, odnosno na prijemnom ispitu, imati kandidate“, rekao je dekan Prirodno-matematičkog fakulteta iz Banja Luke prof. dr Radoslav Dekić

Za uspješno bavljenje prirodnim naukama potrebna je, prije svega, ljubav. Pored glavnog motiva, tu su ekonomski i društveni fakotri. Prirodne i humanističke nauke takođe imaju i društveni status, tvrde sociolozi.

„Percipiraju se kao manje prestižna ili manje bitna u društvenom kontekst, što rezultira manjom zainteresovanošću za ove oblasti. Tu je i faktor obrazovnog sistema, jer ako učenici u srednjoj školi nemaju priliku da se upoznaju sa humanističkim ili prirodnim naukama na interesantan način, mala je vjerovatnoća da će se odlučiti za studije iz tih oblasti“, mišljenja je sociolog Mirjana Čeko.

Da stanje nije zadovoljavajuće ni na društvenim fakultetima pokazuju zvanični podaci prema kojima se broj studenata na nekim studijskim programima smanjio. Kada je riječ o studijskom programu Fizika treba posebno uzeti u obzir ekonomski faktor, jer mladi fizičari ne čekaju dugo na zapošljavanje.

„Mi imamo potražnju prvo kada su u pitanju škole, a onda klinički centri. U nekom segmentu radiologije su zaposleni naši bivši studenti fizike“, objašnjava Dekić.

Od akademske 2012/2013. do 2022/2023. godine Republika Srpska je ostala bez skoro 18 000 studenata. Ako se ovaj trend nastavi, mnogim naukama, ali i naukom koja je osvijetlila svijt neće imati ko da se bavi.

(BN) Foto: