Ratari priželjkuju pola marke za kg pšenice, a iz Vlade...

- Na današnjem sastanku predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske sa predstavnicima ratarskog i mlinsko-pekarskog sektora, poljoprivrednici se nadaju da će uspjeti dogovoriti da ovogodišnja otkupna cijena pšenice bude oko 0,50 maraka po kilogramu.

Republika Srpska 25.06.2024 | 07:39

Naime, kako je za "Nezavisne novine" rekao Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, glavna tema sastanka svakako bi trebalo da bude otkupna cijena pšenice, jer, kako kaže, ovo je trenutno aktuelna tema za poljoprivrednike.

"Žetva je gotova na skoro 80 odsto parcela u Srpskoj i nezavisno od prinosa, trebalo bi razgovarati o cijeni koja nikako ne bi smjela ići ispod 0,45 KM po kilogramu, ali s obzirom na to da je pšenica berzanska roba i da se cijene određuju prema tržištu, možemo samo apelovati na mlinare da nam izađu u susret i da otkupe pšenicu po fer cijeni", kazao je Marinković i dodao da bi to trebalo da bude cijena koja će zadovoljiti minimum troškova koje su ratari imali.

"Sa druge strane, treba očekivati da je ovogodišnji rod bolji, odnosno bolji je po kvalitetu nego prošlogodišnji, jer nismo imali one silne bolesti. Mislim da bi se ove godine mogao naći neki kompromis sa mlinarskim sektorom ukoliko bude dobre volje i sa jedne i sa druge stane", kazao je Marinković za "Nezavisne novine" i dodao da je cijena koja se pominje među mlinarima od 0,36 KM preniska za proizvođače.

"Ne mogu se kola lomiti svake godine preko leđa poljoprivrednih proizvođača", kazao je Marinković.

Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, ističe za "Nezavisne novine" da je na današnjem sastanku glavna tema razgovora aktuelno stanje u poljoprivredi, ali i otkupna cijena pšenice.

"O cijeni pšenice ne bi trebalo da se nagađa, postoji cijena koštanja, a mi tražimo da zaradimo barem deset odsto, tako da bi realna cijena bila 50 feninga", kazao je Bakajlić.

Ističe da poljoprivrednici imaju jasan stav, ali da sama cijena koštanja pšenice iznosi 0,43 KM + 10 odsto zarade, te dodaje da se prostom računicom  dobije iznos od pola marke po kilogramu.

"Valjda bi trebalo i mi da se nešto pitamo u vezi sa otkupnom cijenom pšenice, jer sama proizvodnja pšenice kreće od ratara, a ne od pekara i mlinara, pa su oni ti koji diktiraju cijenu", poručio je Bakajlić.

Da će berza odrediti ovogodišnju otkupnu cijenu pšenice smatra Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske.

"Budući da je pšenica berzanska roba, mislim da će cijena pšenice iznositi oko 180 evra po toni", kazao je Kos za "Nezavisne novine".

Goran Bursać, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, kazao je da je žetva pšenice u Srpskoj počela ranije nego prethodnih godina, a kvalitet i prinos su veoma dobri.

Bursać je naveo da će ovogodišnja žetva biti iznad višegodišnjeg prosjeka, odnosno da prve procjene govore o prinosu od šest tona po hektaru.

"Pšenica je zasijana na oko 42.000 hektara i ukoliko vremenske prilike budu dozvoljavale, žetva bi trebala biti završena za oko mjesec dana. Količina vlage u zrnu pšenice je veoma niska. Pšenica je suva je i zrela", naglasio je Bursać i dodao da ove godine očekuju da sa njiva u Srpskoj bude skinuto oko 250.000 tona pšenice.

Bursać smatra da poljoprivrednici ove godine mogu razmišljati o dobroj zaradi kada je riječ o hljebnom žitu i pšenici.

Istakao je da je pšenica berzanska roba i da niko ne može značajno uticati na njenu otkupnu cijenu, te naglasio da je važno da postoji interes za otkup pšenice u Srpskoj, kao i dovoljno kapaciteta za skladištenje.

"Na berzama je sada otkupna cijena od 0,36 do 0,38 KM bez PDV-a. Sa podsticajima koje daje resorno ministarstvo, uključujući i regresirano dizel-gorivo u iznosu od 580 KM po hektaru, siguran sam da naši ratari imaju dobru računicu i rentabilnu proizvodnju pšenice sa dobrim prinosom i kvalitetom zrna", rekao je Bursać.

Naglasio je da nadležno ministarstvo kontroliše posljednje parcele posredstvom softverskog sistema i da bi ubrzo nakon toga mogla uslijediti isplata podsticaja.

(Nezavisne) Foto: BN/Arhiva