Kako ekonomska kriza utiče na domaće privrednike

Kako ublažiti negativne trendove u poslovanju domaće privrede, naročito izvozno orijentisanih privrednih društava? Podaci iz Privredne komore Republike Srpske bilježe za prvi kvartal pad izvoza od 12,8 odsto. istovremeno, spoljnotrgovinska razmjena regije Bijeljina bolja nego na nivou Srpske.

Inflacija. nestabilno tržište. Manja proizvodnja, smanjena potražnja. Niz problema sve duži, negativan trend poslovanja sve češći. Ipak, podatci govore i da privrednici iz Bijeljine ne posustaju i više nego bilo koji drugi grd ili opština na inostrano tržište izvozi robu i usluge.

„Ako uzmemo strukturu privrede Bijeljine i vidimo koje su fabrike najveći proizvođači,to su sektor drvoprerade, fabrika automiblih dijelova, metalska industrija i prehrambena i poljoprivredna industrija“, kaže Slavica Marković, direktor područne priverdne komore Bijeljina.

Bijeljinska prehrambena industrija "Sava Semberija" uspješno se bori sa konkurencijom.

„Oko 85% ukupne godišnje proizvodnje završi na najzahtjevnijim svjetskim tržištima, od Njemačke, Švajcarske, Kanade, Švedske, Katara, Dubajia, Crne Gore, Srbije...“, navodi Stevo Filipović, direktor prehrambene industrije „Sava Semberija“.

Uz sve barijere s kojim se domaći proizvođač susreće, EU priprema i pooštrene kriterijume za uvoz robe sa stranog tržišta koji će privrednicima iz BiH povećati i onako velike troškove.

„Onakve fabrike koje se nalaze u EU ili zemljama kandidatima imaju podsticaje od matičnih zemalja i Evropske komisije. Kad uračunaju podsticaj u cijenu proizvods njima ostaje neto zarada. Mi im ne možemo biti konkurencija, možemo se nametnuti samo kvalitetom proizvoda“, dodaje Filipović.

Seukupnom poboljšanju privrednog ambijenta za domaće ulagače i privlačenje stranih ulagača u Republici Srpskoj trebalo bi da bude fokus vlasti, jer bez proizvodnje i izvoza domaća privreda neće opstati, smatra struka.

„Treba čestitati onim ljudima koji izvoze jer se oni bore sa nemani, a to je precjenjena valuta. Mi imamo valutu koja je zakovana na 1997. godini, dvije marke za evro. Realni kurs bi trebalo da bude 6 KM za evro. Kada bismo to imali, imali bismo mnogo veći izvoz, a manji uvoz“, smatra ekonomista Aleksa Milojević.

Dok je sutuacija u svijetu takva kakva jeste, domaćim privrednicima ne preostaje ništa drugo nego, kako kažu da se uzdaju u volju Vlade Srpske i mjere poput redovnih subvencija i sufinansiranje investicija u nove tehnologije kojima će koliko toliko da ublaže negativni efekti ekonomske krize.

(BN) Foto: BN