Zemlje regiona danas "srećnije" nego prije 10-ak godina

Istraživanje o blagostanju odnosno sreći koje se radi na svjetskom nivou pokazalo je da su zemlje Zapadnog Balkana “srećnije” danas nego što su bile prije 10-ak godina. Istraživali smo da li je to zaista tako, te šta je, može li se i čime mjeriti sreća.

Region 05.05.2024 | 19:38

Istraživanje pokazuje da su, između ostalih, građani Srbije i BiH 2023. srećniji nego što su bili 2010. godine i da su iznad svjetskog prosjeka. Poznavajući situaciju u kojoj živimo 30 godina, taj podatak nam djeluje nevjerovatno.

Zato smo pitali građane Bijeljine i Beograda da li vjeruju tom istraživanju i jesu li oni sami srećniji danas nego što su bili prije jedne decenije.

“Ja jesam srećna ali nisam primijetila da su svi srećniji, vjerovatno zbog ekonomske situacije, političkih dešavanja, otuđenosti”, kaže jedna Bijeljinka.

“Ja zaista srećem samo srećne ljude, dobre ljude”, dodaje druga.

Građani Beograda uglavnom ne vjeruju u to da smo srećniji.

“Moraš se privići na malo tuge u životu. Nećeš znati šta je prava sreća, ako je ne budeš imao sa čime uporediti”, rekao je Paulo Koeljo.

Narodi sa ovih prostora koji su prošli kroz strahote rata, osjetili su na svojoj koži koliko je to tačno. Šta je danas, u miru, ono malo što im treba ili fali za sreću?

“Jednostavnost,jer mislim da sve komplikujemo i da nam je novac postao presudan, a nije.”

“Neko može da ima sve u životu, puno toga, a da nije srećan, a drugi možda mnogo, mnogo manje, pa da ipak budu srećni.”

“Učinilo bi me srećnim da se još malo poveća standard u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Trebalo bi da se ne optužujemo za prošlost, prošlost je bila i ostaje iza leđa. Moramo da živimo, omladina mora da živi.”

“Sreća je zdrava porodica zdrava, sreća je imati posao, raditi normalno.”

“Treba nam samo mnogo tolerancije, mnogo želje za druženjem, za opraštanjem. Treba nam ljubavi, lijepe emocije.”

To su neki od odgovora koje su nam dali Bijeljinci i Beograđani.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da je odbrambeni mehanizam ljudi sa ovih prostora da okreće nesreću na sreću.

“Naš narod kaže “udri brigu na veselje”. Čini mi se da mi to i radimo i da nas je to i održalo. Jer, nijedan evropski narod ne bi mogao da preživi i opstane, u socijalnom, demografskom i mentalnom smislu, kao što su naši narodi u BiH”, smatra Vasić.

Da li postoji recept za sreću i koji su to sastojci potrebni da bismo napravili nešto najvažnije u svom životu?

“Čovjek prije svega treba da nauči da vlada sobom, da bude srećan sam sa sobom, da nauči da sreća ne dolazi spolja nego iznutra i da stvara sreću onako kako ju je zamislio. Svako treba da se potrudi da nađe razloga za sreću”, ističe većina.

A gdje ga treba tražiti?

“Sreća se mora crpiti od drugog čovjeka jer ako sam ja srećan, vi morate da crpite sreću i energiju od mene. Ako ja širim negativnu energiju, to će se pretočiti na druge. To je sistem spojenih posuda”, naglašava Vasić i dodaje:

“Imamo dosta razloga ovdje u BiH da budemo nesrećni, ali sa druge strane ima dosta, dosta divnih stvari i dosta razloga da budemo srećni”, zaključuje on.

“I skromna sreća takodje je sreća. Bolje je i koliba od slame u kojoj se od srca smijeju, nego palata od mermera u kojoj svi plaču”, kaže stara kineska poslovica.

Aleksandar Dima je smatrao da je sreća poput palate iz bajke koju čuvaju zmajevi i da se moramo boriti da bismo je osvojili.

Da li se slažete?

(BN)