Kako se zaštiti od prevara prilikom onlajn kupovine?

Internet prevare sve su češće, a posebno one u vezi sa onlajn kupovinom. Prevaranti koriste lažne veb stranice i lažne profile na društvenim mrežama kako bi uvjerili ljude da kupuju proizvode ili usluge koje zapravo ne postoje ili ne isporučuju ono što je naručeno. Kako se zaštititi?

Ukoliko nakon kupovine robe niste zadovoljni istom, prema Zakonu o zaštiti potrošača, u roku od 15 dana možete izvršiti povrat robe i novca. Problem nastaje kada ste kupovinu obavili putem interneta u neovlaštenim prodavnicama.

Svaka online prodavnica mora istaći sljedeće podatke:
    • ime I matični broj trgovca
    • JIB ili jedinstveni identifikacioni broj
    • PIB ili poreski identifikacioni broj
    • broj telefona
    • e-mail adresu
    • adresu sa koje se vrši prodaja
    • glavne osobine i upotrebne vrijednosti proizvoda
    • uslove za ispunjenje i raskid ugovora
te sve ostale tačke sadržane u članu 44 Zakona o zaštiti potrošača RS

Kada ovo nije slučaj, poligon za internet prevare je otvoren. Nije rijetka situacija da instagram ili fejsbuk stranica jasno navede da ne vrše povrat novca, niti zamjenu robe i da tako love u mutnom. Prevareni kupac nema drugu opciju nego da se obrati policiji koja dalje slučaj tretira kao sajber kriminal. Sljedeća stanica je Republička tržišna inspekcija.

“Često smo imali situacije gdje su se potrošači obraćali da su sa nekih stranica sa društvenih mreža naručili recimo neke odjevne predmete, a ono što im je isporučeno nije bilo isto kao i naručeno. Međutim, teško je locirati takva lica”, kaže Dušanka Nikolić, portparol Republičke tržišne inspekcije.

Neregistrovane interenet trgovine ulaze u zonu sive ekonomije i utaje poreza, ali rješenje leži u pojednostavljenju procedura za registraciju u poreski sistem.

“Bilo bi dobro naravno pri bilo kakvom obliku regulacije napraviti razliku i jasnu distinkciju između fizičkih lica koja jednokratno vrše prodaju, najčešće međusobno i to robe niskih cijena, nekada ili viših, ali jednokratno, i onih koji imaju veliki obrt u internet prodaji i manje više žive od trgovine koja je neformalno registrovana”, kaže ekonomista Admir Čavalić.

Iako zakon štiti potrošače, sistemske mjere potrebne su za uređenje trgovine na društvenim mrežama. Na nivou Bosne i Hercegovine u saradnji sa EU sprovodi se projekat koji za cilj ima zaštitu potrošača od internet prevara.

“Treba popravljati zakon kad je riječ o registraciji. Onaj ko otvori stranicu, mora da bude odgovoran, a kod nas to nije slučaj. Na potezu bi morala biti izmjena zakona takva da se on ne može prijaviti, da se ustanovi način da se neko skine, blokira, uopšte kako se to na internetu radi”, kaže Jovan Vasilić, ispred Udruženja potrošača “Zvono”, Bijeljina.

Cilj je zaštićen potrošač koji zna šta i od koga kupuje, kao i donošenje zakona koji će biti usklađen s pravnom stečevinom Evropske unije.

(BN/ foto: shuttershock)