Ko i kako gradi u centru Banjaluka, građani podijeljeni

Banjaluka je u ovoj godini doživjela značajne urbanističke izmjene. Uz novi jednosmjerni sistem saobraćaja u centru Banjaluke, posljednjih mjeseci, a naročito sedmica, traje intenzivna gradnja. Niču nove višespratnice od 25, 18 i 15 spratova, a u pripremi je i uređenje novog parka u zoni kružnog toka kod tvrđave Kastel. Građani imaju podijeljena mišljenja. 

Najviše pažnje privuklo je rušenje stare vile u Ulici Milana Tepića u strogom centru Banjaluke, koju je od Poštanske štedionice kupila kompanija Prointer za 2,6 miliona KM, da bi na njenom mjestu izgradila poslovnu zgradu. Uoči Drugog svjetskog rata vila je bila vlasništvo doktora Đorđa Bukinca, osnivača Ljekarske komore Vrbaske banovine.

Iako nije bila pod zvaničnom zaštitom Republičkog zavoda za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa, vila je imala određenu kulturno istorijsku vrijednost, ističu stručnjaci.

„Kuća i sama lokacija kuće predstavlja dio jedne ambijentalne cjeline koja je nastala tokom 30-tih godina 20. vijeka i u njoj se ogleda arhitektonski razvoj zlatnog doba Banjaluke u periodu 20-tih i 30-tih godina prošlog vijeka, odnosno u doba Vrbaske banovine. To je bio period arhitektonskog i urbanističkog formiranja izgleda Banjaluke“, kaže Siniša Cvijić, istoričar i teoretičar arhitekture i urbanista.

Iz gradske uprave tvrde da poslovna zgrada Prointera od 15 spratova neće predstavljati infrastrukturni problem u centru grada, iako po prvobitnom regulacionom planu nije bila predviđena izgradnja višespratnice.

„Regulacioni plan nije predvidio izmjene. Prema nosiocu regulacionog plana podrazumijeva se da postoje saobraćajne pretpostavke, a svakako ćemo pratiti implementaciju“, kaže Vedran Kresojević, gradski menadžer. 

Banjalučani su ovih dana svjedočili i rušenju objekta u kome je bila smještena Krajiška kuća, u zoni novog kružnog toka koji je nedavno pušten u saobraćaj. Nakon završetka najveće kružne saobraćajnice, na redu je uređenje parka u kojem je planiran i spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću.

„Mi ćemo kako vremenski uslovi budu dozvoljavali napredovati sa tim radovima i cilj je da već na proljeće imamo uređen park kako je i prema idejnom rješenju predstavljeno. Zasigurno je da će u toku prvog dijela naredne godine svi radovi biti završeni i da će Banjaluka dobiti jedan od najljepših parkova kada su u pitanju takvi vidovi parkova kombinovani sa saobraćajnom infrastrukturom“, najavio je Kresojević. 

O arhitektonskim promjenama banjalučani imaju podijeljena mišljenja. Dok jedni smatraju da se zgrade moraju graditi, drugi žale za starim objektima i zelenilom. 

Interes krupnog kapitala i nostalgija za prošlim vremenima nikada nisu išli ukorak. Dok se jedni raduju promjenama i novom licu grada, drugi žale za objektima koji su bili simboli Banjaluke, a preživjeli su ratove i zemljotres iz 1969. godine.

(BN) Foto:BN