U potpunom haosu rad javnih preduzeća u Srpskoj

Ipak, prema navodima revizora, rad javnih preduzeća u potpunom je haosu. Godišnji planovi rada skoro da i ne postoje, jer se usvajaju tek u trećem ili četvrtom kvartalu tekuće godine, a uprave preduzeća su uglavnom nezainteresovane, jer plan poslovanja uglavnom ni ne prate, dok se izvještaji o radu uzimaju "zdravo za gotovo".

U Republici Srpskoj, prema podacima APIF-a, ima 219 javnih preduzeća, od čega 61 velikih i srednjih, dok mikro i malih ima 158.  Zvaničan podatak iz 2019. godine kaže da je u javnim preduzećima zaposleno ukupno 27 hiljada radnika, raspolažu imovinom vrijednom 12 milijardi maraka, a prihodi su oko dvije i po miljarde maraka godišnje.

Ipak, prema navodima revizora, rad javnih preduzeća je u potpunom haosu. Godišnji planovi rada skoro da i ne postoje, jer se usvajaju tek u trećem ili četvrtom kvartalu tekuće godine, a uprave preduzeća su uglavnom nezainteresovane, jer plan poslovanja uglavnom ni ne prate, dok se izvještaji o radu uzimaju "zdravo za gotovo".

"Stoga se kompletan proces monitoringa i rebalansiranja poslovnih planova provodio bez definisanog hodograma aktivnosti, prethodno urađenog istraživanja tržišta i analiza poslovanja.", navodi se u revizorskom izvještaju.

Radnici se primaju šakom i kapom u javnim preduzećima, što niko ne kontroliše, a nema ni detaljnih izvještaja o utrošku novca za amortizaciju, održavanje i slično.

"Na bazi ovako planiranih troškova ne može se izvesti zaključak koje su stvarne potrebe za sredstvima potrebnim za bruto plate i naknade novozaposlenih radnika, a raspoloživa sredstva se pogrešno lociraju, što može izazvati nedostatak na drugim pozicijama", navodi se u revizorskom izvještaju.

Revizija je, između ostalih analizirala rad javnih preduzeća poput "Elektroprivrede Srpske" sa zavisnim preduzećima, "Pošta Srpske", "Aerodroma Republike Srpske", "Auto-puteva Srpske". Uglavnom su ocijenjeni kao neefikasni.

Iz opozicije podsjećaju Radovana Viškovića na obećanje da će smijeniti svakog direktora koji bude pravio gubitke u javnim preduzećima.

"Ja ne očekujem da će se išta promijeniti dok je ova Vlada. A rješenja su vrlo jednostavna. Depolitizacija javnih preduzeća, koja nije možda moguća u nekom idelnom svijetu, ali smijeniti direktora gubitaša je vrlo jednostavno", poručuje poslanik PDP-a u NSRS Jelena Trivić.

"Sigurno je da treba podržati reviziju. Obaveza menadžmenta je da da izvršava sve ono što revizija stavlja kao svoju primjedbu", kaže predsjednik NS Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

Upravo u tome i jeste problem, upozoravaju stručnjaci. Niko ne ispravlja utvrđene greške, a Vlada Republike Srpske kao vlasnik tog kapitala samo nijemo posmatra.

"Javna preduzeća su postala stranački plijen nakon izbora. Ja bih tražio da svaki direktor potpiše blanko mjenicu na svoju imovinu, pa ako napravi gubitak da preda imovinu, pa da vidimo onda kako će se raditi", poručuje Zoran Pavlović.

"Problem je što javna preduzeća nikome ne odgovaraju. Oni, kada urade izvještaj, bio loš ili dobar, samo ga usvoje, nema sigurnosti uopšte da će to popraviti", kaže Damjan Ožegović iz "Transparensi Internešnela".

Najveći privredni gubitaši u BiH su javna preduzeća, otvoreno je rekao i Međunarodni monetarni fond u analizi zvaničnoj objavljenoj u 2019. godini. Zbirni dug 550 državnih preduzeća u Bosni i Hercegovini je skoro osam milijardi maraka, utvrdio je MMF.

BN TV