Vlast i opozicija mogle bi u nedelju da proglase pobjedu

Građani Crne Gore u nedelju glasaju na parlamentarnim izborima. Strahuje se da bi i vlast i opozicija mogle da proglase pobjedu što bi moglo dovesti do ponavljanja scenarija „državnog udara“ sa izbora 2016.

Izbori su u demokratskim društvima po definiciji „praznik demokratije" ali su u Crnoj Gori odavno nešto drugo – bespoštedna bitka za vlast u kojoj se ne biraju sredstva i u kojoj je svaki izborni dan pun incidenata.

Nešto slično najavljuje se i za nedjelju kada građani ponovo biraju između višedecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), najdugovječnijeg evropskog lidera Mila Đukanovića, i opozicije koja vjeruje da bi, uz pomoć Srpske pravoslavne crkve (SPC), konačno mogla srušiti, kako kažu, 30-godišnju diktaturu.

I vlast i opozicija su ove izbore proglasili istorijskim: vlasti zbog toga što se opet i po ko zna koji put mora odbraniti država od velikosrpskog nacionalizma a opozicija zato što je uvjerena u smjenu vlasti kao nikad do sada.

Međutim, umjesto razrješenja višegodišnje političke krize realnije je očekivati da će izbori samo donijeti još veću polarizaciju u društvu. To smatra i politička analitičarka Daliborka Uljarević.

„Nažalost, niti su ovo istorijski izbori niti će oni okončati trajuću političku krizu i doprinijeti potrebnom društvenom koncenzusu oko ključnih pravaca razvoja Crne Gore. Previše istorije a premalo racionalnog pristupa, održava nas u začaranom krugu prošlosti i nesposobnosti da se nosimo sa izazovima a koji su sada povećani zbog pandemije korona virusa", kaže Uljarević za DW.

Tenzije dovedene do ključanja

I pred ove izbore tenzije su podignute na najveći mogući nivo. Tako su crnogorska policija i Tužilaštvo upozorili da se na dan izbora ponovo spremaju nemiri i da postoje ekstremne grupe koji bi mogle izaći na ulice i proglasiti izbornu pobjedu, očigledno aludirajući na opoziciju.

U gotovom istom tajmingu nadležni su nešto slično objavili i pred izbore prije četiri godine a onda je uslijedio slučaj „državni udar", koji je rezultirao zatvorskim kaznama za lidere opozicionog Demokratskog fronta (DF). Opozicija poručuje da neće nasilno otimati vlast niti izlaziti na ulice ali i jedni i drugi nagovještavaju da bi mogli proglasiti izbornu pobjedu.

„Policija i Tužilaštvo u obavezi su da, ako imaju saznanja da se neki nemiri spremaju, to preventivno djeluju, a ne da šire paniku. Na drugoj strani, dio opozicije doprinosi tim tenzijama kroz predizborni stav da svaki rezultat koji nije pobjeda opozicije ne može biti priznat, što predstavlja oblik posrednog pozivanja na ulice. Čini se da se ni na jednoj strani ne razmišlja da su ovakvi istupi igranje sa vatrom", smatra Daliborka Uljarević.

U danima pred izbore nastavljena je mobilizacija prosrpskih glasača opozicije ponovnim pokretanjem litija protiv Zakona o slobodi vjeroispovesti. I SPC je otvoreno ušla u političku utakmicu pa je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije najavio da će prvi put u životu, sada u svojoj 82.-oj godini, izaći na parlamentarne izbore, pozivajući građane da glasaju protiv vlasti.

Ni vlast ne sjedi skrštenih ruku i mobiliše svoje glasače. Tenzije je dodatno podigao premijer i nosilac liste DPS-a na izborima Duško Marković koji je poručio da će u nedjelju žestoko odgovoriti opoziciji i da će se, nakon poraza na izborima, „SPC i njeni sveštenici vratiti u manastire i crkve a da će onim sveštenicima koji proklinju njih i Crnu Goru otvoriti granice i vratiti ih njihovim kućama".

Funkcionerska kampanja i pomoć crkve opoziciji

Nikad kraća i neobičnija predizborna kampanja zbog korona virusa fokusirala se na medije i društvene mreže jer su bili zabranjeni tradicionalni politički mitinzi.

Čelnici DPS-a, koji su istovremeno predsednici države i Vlade, protrčali su Crnom Gorom i posjetili skoro svaki grad davajući obećanja, stavljajući još jednom znak jednakosti između partije i države.

„Vlast je nastavila da obilato koristi sistem kojim upravlja, a što se reflektuje kroz takozvanu funkcionersku kampanju, uz izbegavanje suštinskih direktnih sučeljavanja sa opozicijom. Opozicija je pozicionirala identitetska pitanja poput pitanja crkve, računajući da im upravo to donosi najbolji izborni rezultat uz najmanje napora.

Direktno i javno uključivanje SPC u kampanju će pomoći opoziciji ali i DPS-u, čiji je jedan od stubova djelovanja otklon od crkve. Ali, mnogo važnije, to će odmoći oblikovanju građanske Crne Gore jer opredjeljivanje za ili protiv u ovom pitanju nas kao društvo značajno vraća unazad u inače sporom i bremenitom demokratskom razvoju", smatra Uljarević.

I ova kampanja protekla je u znaku afera i tvrdnji o pritiscima vlasti na birače pa se pojavio snimak na kojem „partijska komesarka" DPS-a kaže da u Vojsku Crne Gore mogu ući samo oni „koje prepoznaje teren" da su simpatizeri DPS-a.

Aktuelizovana je i afera „Možura", koja je povezana sa slučajem na Malti, koji je istraživala ubijena novinarka Dafne Karuana Galicija.

Nakon svega, očekuju se nikad neizvjesniji izbori jer po anketama ni DPS sa strankama manjina ni opozicioni Demokratski front (DF) i Demokrate nemaju natpolovičnu podršku.

Iako DPS tvrdi da su te ankete lažne i da će ubedljivo pobijediti, vjeruje se da je izgubio dio podrške zbog spornog crkvenog zakona pa bi ključ buduće Vlade mogao da leži u opozicionim građanskim strankama SDP-u i URI od kojih su prvi, naizgled, bliži DPS-u a drugi DF-u i Demokratama.

„Buduća vlada pred sobom ima nikad težu situaciju i vidjećemo da li će ona biti u stanju da ispuni čitav mandat, ma ko je vodio. Pozicija građanskih stranaka biće važna, ali treba imati u vidu da su one te koje su i najslabije danas i teško je tu davati precizniju kombinatoriku bez izbornih rezultata. Međutim, na široj ravni, porazno je što je Crna Gora 14 godina nakon obnove nezavisnosti raspolućenija nego nakon te zaista istorijske odluke koja je, takođe, dijelila naše društvo", zaključuje Uljarević.

Rezultat zavisi od izlaznosti

Jedan od ključnih faktora na svim izborima u Crnoj Gori do sada bila je izlaznost. Kad je bila niža, vlast je lagano pobeđivala, ali kada je bila oko ili preko 70 posto, bilo bi neizvesno.

Istraživač javnog mnjenja Miloš Bešić je uveren da će ovog puta biti manja izlaznost od toga.

„Da li to nužno ide u u prilog DPS-u? Ne. Ovoga puta može se desiti da glasači DPS-a apstiniraju, a da opozicioni u većem broju izađu na birališta, a sve ovo zbog Zakona o slobodi veroispovesti. Ovaj Zakon je motivisao prosrpske birače da izađu i glasaju, i demotivisao deo DPS glasača koji su vezani za SPC", kaže Bešić.

(DW)