Javni poziv za gradnju HE Dabar
Hidroelektrana (HE) "Dabar" raspisala je javni poziv za finansiranje i izgradnju svih objekata HE “Dabra” ukupne vrijednosti nešto više od 428 miliona maraka sa PDV-om.
Republika Srpska 19.01.2019 | 14:09
Kandidat ili grupa kandidata kojima budu dodijeljeni ugovori biće obavezni da kompletiraju projektnu dokumentaciju, isporuče opremu, izgrade objekte sa opremom i puste elektranu u rad, zatim da obezbijede finansijska sredstva, odnosno 85% ili više od cijene Ugovora za izgradnju i puštanje elektrane u rad, te da obezbijede novac za završetak izgradnje započetih objekata i radova kroz odobravanje povoljnog novčanog kredita, uz povrat kredita u novcu ili električnoj energiji.
Kako je precizirano u javnom pozivu, HE "Dabar" će nakon izgradnje samostalno koristiti izgrađene objekte i nakon preuzimanja objekata započeti otplatu kredita u periodu ne manjem od 15 godina. Period izgradnje objekata do puštanja elektrane u rad smatra se grejs periodom.
Kako je planirano, izgradnja svih objekata HE “Dabar” trebalo bi da bude završena za četiri godine.
Javnim pozivom precizirano je da je neophodno finansiranje i izgradnja brana "Pošćenje" i akumulacija "Nevesinje“, zatim nasipa "Grebak" i"Vranjača", te vodostana i cjevovoda pod pritiskom, mašinske zgrade i razvodnog postrojenja.
U predmet javne nabavke spada i projektovanje, proizvodnja, isporuka, instalacija, ispitivanje i puštanje u pogon kompletne opreme neophodne za pretvaranje raspoložive energije vode u električnu energiju, zatim kanal kroz Dabarsko polje, kao i proširenje tunela Dabarsko polje – Fatničko polje sa izradom nedostajuće projektne dokumentacije, te dalekovod od 220 kV.
Pod finansiranjem započetih i planiranih aktivnosti javni poziv podrazumijeva izgradnju dovodnog tunela sa ulaznom građevinom i pristupnim tunelima, izrada nedostajuće tehničke dokumentacije, stručni nadzor nad izgradnjom objekata, eksproprijacija, izrada svih potrebnih studija i dopuna nekompletne projektne dokumentacije.
Kriterijum za izbor najpovoljnijih ponuda je ekonomski najprihvatljivija ponuda, dok su podkriterijumi - rok završetka radova, dužina garantnog perioda, kamatna stopa, koeficijent korisnog dejstva HE "Dabar", te period otplate kredita.
Rok za prijem ponuda je 1. mart 2019. godine.
Probijeni rokovi
Iako je prije sedam godina bilo najavljeno da će istorijski projekat HE Dabra već 2016. godine proizvoditi struju, do danas u ovom preduzeću nije proizveden niti jedan kilovat.
HED već sedam godina izdvaja novac za plate i doprinose radnika. Danas ih je, tvrdi za “Direkt” direktor Željko Zubac, oko 40, a u planu je da ih bude stotinu. Na naše pitanje da li postoji potreba za tolikim brojem radnika, Zubac je odgovario potvrdno.
Svi su raspoređeni po određenim službama i u svom tom periodu su imali svoja jasna zaduženja, progresivno su primani i raspoređivani na radna mjesta u skladu sa sistematizacijom”, zaključio je on.
Podsjećamo, preduzeće HE "Dabar“, koje je u vlasništvu „Hidroelektrana na Trebišnjici“, osnovano je 2011. godine.
Mediji su ranije pisali da je za izgradnju i finansiranje HE Dabar, koja pripada sistemu hidroelektrana “Gornji horizonti”, zainteresovano 19 kompanija iz devet zemalja.
(Direkt-portal)
Komentari / 14
Ostavite komentarJaffa
19.01.2019 13:14Integral nesposoban da to uradi, a uzeli su milione i par godina!
ODGOVORITESALE SLOVENAC
19.01.2019 13:52KINEZIMA DAJTE DA RADE KAO I AUTOPUT B.L - PREDOR,NEBILI SE NEKO UGRADIO
Plan
19.01.2019 15:45Kako je planirano elektrana je trebala da bude na mrezi 2016.
Strategija
19.01.2019 18:38Integral radio, uzeli pare, vidjeli da ne mogu završiti posao i izašli...niko ne odgovara ni za maznute milione ni za izgubljeno vrijeme?
Реално
20.01.2019 03:08Битно је да се сваке изборне године паре траже за изградњу, а откуд 40 радника ради или се бар води да ради.
Bubana
19.01.2019 13:18ja se javljam da boram stijene, dobrovoljno kao radna akcija, uf, uf..
ODGOVORITEekonomista
19.01.2019 13:22Sto se tice ekonomije BiH moze jos samo da bude berza za trgovinu stranih investitora, pogledajte i zasto. Za razvoj domace privrede vlada nikad nije imali ni vremena, a ni znanja. http://prijedor24.com/akcije-rzr-ljubija-na-berzi-25-januara/
ODGOVORITEexpert
19.01.2019 13:40U BIH nema ekonomije samo trange frange ekonomija
re ekonomista
19.01.2019 16:14Nadamo se da ce biti razuma da se rudnik Ljubija 25.01. ne da metuzalemu Livneu, koji ne samo da nema potrebnog novca, vec i zakonski ne moze postati vlasnik Rudnika, jer njegova "firma" nema nikakve veze sa navedenom bransom. Nesreca je veca, zato sto hoce da preotme Rudnik za one pare koje je od naroda uzeo za nepostojece predstavnistvo u Izraelu.
re.ekonomista
19.01.2019 21:10U BIH kazes,...Ekonomija propale i bijedne federacije, utice na sliku ekonomije BIH. Kad bi federacija bila uspjesna kao bolji , mocni entitet RS, to bi bilo fakticki 113% bolje....
Pero
19.01.2019 13:58Ilija Tamindžija , lopužina , ima priliku da nakrade još novca .
ODGOVORITESvaka cast
19.01.2019 20:09Iliji, pravi cestiti Hercegovac, koji voli svoj narod, i sa Lukom je uradio vise za ovih 10 godina nego sve vlasti za 100 godina.
Миа
20.01.2019 03:58Нека ради како хоће али не и докле хоће. Дезетерчина распала. Ничија није до зоре горила па ни Илијина ни Лукина.
Re Svaka cast
20.01.2019 16:43Luka u RS, a rodjeni mu brat u BG...obojica u politici i klepaju. Šta je tu za “svaka čast”?