Za samo pet godina u BiH 40.000 grla manje

Stočni fond u BiH za pet godina osiromašio je za oko 40.000 grla, podaci su Agencije za statistiku BiH. Zbog nemogućnosti plasmana, nedovoljnih podsticaja i premija na stotine farmera godišnje gasi svoja stada.

Više od 14.000 goveda je manje u štalama od 2009. do danas, tačnije od 458 do današnjih 444.000. Još poraznija slika vidljiva je na primjeru ovaca, jer je u torovima danas 30.000 grla manje.

Stalna upozorenja stočara prema resornom Ministarstvu nisu urodila plodom, zbog čega se u Republici Srpskoj gasi sve više farmi.

“Pokušavamo da ukažemo i Ministarstvu poljoprivrede Srpske i svim ostalim institucijama da dolazi do smanjenja stočnog fonda i da će biti sve manji. Bićemo prinuđeni da ne proizvodimo domaće”, upozorava predsjednik Udruženja “Stočar” Ostoja Nikolić.

Premije stočarima kasne već sedam mjeseci, pristup obradivim površinama im je otežan, a dodatni problem je neizvjestan plasman.

“Oni su krenuli sa 300 KM podsticaja po grlu. Svake godine to smanjuju i evo dobili smo ovih dana rješenja da su to sveli na svega 120 KM. To je minimalno. Radije bi se odrekli te premije, ako bi nas rasteretili. Da ne mislimo mi na obilježavanja stoke, na prodaju i plasman. Bar kad bi nam to obezbijedili... jer to je minimalno, ne znači nam ništa”, kaže za BN TV Dimitrije Birčaković, stočar iz Batkovića kod Bijeljine.

Resorno ministarstvo, iako priznaje da postoji osnova za daleko veći obim proizvodnje u stočarstvu, malo šta čini na zaštiti domaće. Konkretni prijedlozi stočara nisu počeli da se primjenjuju.

“Kao pomoć je potrebno da se farmerima obezbijedi dovoljno obradive zemlje, kako bi nesmetano mogli da proizvode hranu. Velika stavka u proizvodnji jeste i nafta. Potreban nam je plavi dizel, te da Resorno ministarstvo redovno isplaćuje podsticaje, kao što je to i u drugim državama, odnosno da imamo podršku i sigurnost da svako ko se bavi proizvodnjom može da to planira za narednih deset godina”, poručuje Nikolić.

Procjene stočara o smanjenju fonda još su drastičnije. Ono što najviše zabrinjava jeste činjenica da farmeri, bez pomoći institucija, proizvodnju već dugo finansiraju iz sopstvenih izvora, a takva situacija nije održiva. U dogledno vrijeme, moglo bi se desiti da na našim trpezama bude meso samo iz uvoza.

(BN TV)