Migranti: Zašto je Njemačka krajnji cilj?

Izbjeglice su u svom kretanju usmjerene na tek nekoliko zemalja Unije, prije svega na Njemačku. Stručnjaci navode da izbjeglice Njemačku gledaju kao zemlju socijalne sigurnosti gdje lako mogu da se integrišu u društvo.

Hladno more, pa bar pet granica na putu do najželjenije zemlje. Sa Bliskog istoka čini se svi žure ka Njemačkoj.

Prošle godine skoro svaki četvrti migrant koji je prolazio kroz Srbiju želio je u Njemačku, svaki sedmi u Švedsku, a svaki deseti u Austriju. Staru statistiku potisli su novi podaci sa terena. Posljednjih dana humanitarne organizacije kažu da čak 80-90 odsto izbjeglica nema dilemu, cilj je Njemačka.

“U njihovim glavama postoji predstava da je to zemlja socijalne sigurnosti. Imaju odlične programe integracije, podrazumijevaju da proces upoznavanja običaja sredine gde će živeti počinje još tokom postupka azila”, objašnjava Nikola Kovačević iz Beogradskog centra za ljudska prava.

Motivi su osim rođačkih veza i socijalna davanja, koja uz krov nad glavom podrazumijevaju i 143 evra po članu porodice. Ali motiviše i brzi pristup tržištu rada.

Poslije Njemačke izbjeglice rado biraju i skandinavske države blagostanja, ali i Holandiju. Pomoć je velikodušna.

“Dobijaju 10.000 evra pomoći da nauče holandski jezik, da savladaju običaje i to su bespovratna sredstva”, ističe Kovačević.

Bespovratna sredstva Mađarska je uložila u izgradnju zida, koji možda najbolje oslikava stav Višegradske četvorke, jasan i u izjavama poljskih, čeških i slovačkih lidera da izbeglice nisu dobrodošle.

Austrija, na distanci, prevozi ih do nemačke granice. Velika Britanija na velikoj udaljenosti i sa jasnom porukom: primićemo 20.000 ljudi u narednih pet godina.

U istom periodu Berlin bi mogao da prihvati do dva miliona ljudi. Iako lider u rešavanju krize, ne može sam da podnese teret.

“To Nemačka radi, da insistira na solidarnosti i da teret podeli među zemljama članicama EU, onda svaka zemlja preuzima pojedinačnu odgovornost za svoja postupanja i to je onda pitanje da li imamo EU”, kaže Vladimir Petronijević iz Grupe 484.

Pitanje koje muči i Brisel, teže pada Berlinu. U jeku izbjegličke krize pola miliona ljudi za devet mjeseci je više nego što Njemačka može da podnese. Prvi korak u promeni politike azila pogodiće azilante sa Balkana. Vratiće ih kući po ubrzanoj proceduri. Sudbina ostalih se razmatra, jedini za koje se ne planira brz povratak su Sirijci.

(RTS)