Prijedor: Plantaža kineskog drveta

Plantaža brzorastuće kineske paulovnije nikla kod Prijedora. Već pustilo korenje, a poraste, kažu, i do 25 metara.

Republika Srpska 20.09.2015 | 13:34
Prijedor: Plantaža kineskog drveta

Kinesko brzorastuće drvo paulovnije pustilo je korenje i pod Kozarom! Plantaža ovog neobičnog drveta, koje može da dostigne visinu i do 25 metara, “nikla” je u Ništavcima kod Prijedora. Meštanin ovog prijedorskog sela, pčelar, Miloš Lukač, nabavio je seme kineskog drveta u Hrvatskoj, samostalno je proizveo sadni materijal i pre dva meseca zasadio 320 sadnica.

Ovo drvo godišnje u visinu trebalo bi da raste i do šest metara. Za dva meseca sadnice Miloša Lukača dostigle su oko metar i po.

- Evo izmerio sam da je moja paulovnija za protekla dva meseca narasla tačno 142 centimetra, što znači da je verovatno istina sve što piše o ovoj vrsti drveta. Sve što znam o paulovniji saznao sam sa interneta. Moglo bi se reći da sam samouki proizvođač. Pregledao sam sve video-zapise o uzgoju paulovnije. Saznao sam da nakon sedam godina, ovo industrijsko drvo ima najmanje kubik zapremine. Kada se poseče iz panja, nikne još sedam puta sedam godina novo drvo. Siguran sam da je ovo drvo budućnosti. Kažu da je odličan proizvođač kiseonika i stručnjaci veruju da je spas za ozonski omotač - priča Miloš Lukač.

Planira da svake godine zasadi po 400 novih stabala, jer je priča o isplativosti više nego primamljiva.
- Paulovnija je pedesetogodišnje drvo, koje ima višestruku primenu. Koristi se za ogrev, za prozvodnju biomase, nameštaja, brodova, svega od drveta. Sada ću i lično da se uverim da li je istina sve o ovom drvetu. Imam veliku podršku porodice i nadam se da će se sve pozitivno što kažu o ovom drvetu obistiniti - kaže Miloš.

 

BEZ RIZIKA

Sadnice na tržištu koštaju oko četiri evra. Skupo jeste, ali bez rizika nema dobiti, kaže Miloš. On je, inače, i dugogodišnji proizvođač meda.

- Cvetovi paulovnije su kao ljubičaste trube, u koje pčele mogu da ulete. Bogati su sokovima, tako da pčele daju natprosečno kvalitetan med. Ja se i tome jako radujem. Znači, imaćemo domaći prijedorski med od paulovnije - kaže Miloš.

(Večernje novosti)

Komentari / 8

Ostavite komentar
Name

Zero

20.09.2015 12:57

Svaka cast za entuzijazam ,sad kad ti se navale inspektori i kad ti kazu da drvo smijes sijeci svakih 20 do 30 godina,proce te volja za cekanjem.

ODGOVORITE
Name

borac

20.09.2015 13:07

Cuti nabice ti porez prije nego naraste

ODGOVORITE
Name

jolu

20.09.2015 13:07

Samo da ne bude mraza...

ODGOVORITE
Name

Direkt

20.09.2015 13:18

I Bambus ima slične karakteristike rasta. Može i u ovim uslovima da se uspje. Koristi se najviše u izradi namještaja pa čak i u izradi muzičkih instrumenata.

ODGOVORITE
Name

Geography

20.09.2015 15:34

I ja imam dvije sadnice :)

ODGOVORITE
Name

divlja jabuka

20.09.2015 17:28

Ako tako raste, to je onda genetski modifikovan organizam.

ODGOVORITE
Name

ŽIKA Ž

21.09.2015 05:28

JEDNA VRSTA AMBROZIJE. VIDEĆE PRIJEDORČANI ZA DVADEST GODINA.

ODGOVORITE
Name

stojan

11.11.2015 15:39

Ovo drvo nije invanzivna vrsta za razliku od bagrena koji je donesen kod nas iz Amerike..drugo ova biljka ne trpi nikakvu guzvu oko sebe ,sto znaci da se oko nje mora raditi, hocu reci uopste nije za ne radnike.Ako se ispostuje sve sto ovoj plantaznoj biljci treba rezultat je neminovan. Sta hocu reci ko misli drvo samo zasaditi i okrenuti se bolje da sadi.

ODGOVORITE