Alarmantno: Šume Srpske se suše!

Desetine hiljada kubnih metara šume u Republici Srpskoj se osušilo i dok se taj proces alarmantno ubrzava Uprava JP „Šume RS“ ništa nije preduzimala da utvrdi uzrok i pored ozbiljnih stručnih upozorenja Šumarskog fakulteta Banjaluka i šumskih gazdinstava, otkriva poslovni portal CAPITAL.ba.

Najnoviji talas sušenja traje više od tri godine godine, potvrđuju pisana upozorenja gazdinstava Upravi JP „Šume RS“ da se hitno utvrdi uzrok, koja su u posjedu CAPITAL-a.

Samo direktor Šumskog gazdinstva „Romanija“ Sokolac Bojan Tošić je od 2013. godine do danas poslao nekoliko zahtjeva za formiranje komisije za utvrđivanje uzroka sušenja šuma na području ovog gazdinstva.

„Procesom sušenja su zahvaćeni različiti razvojni stadijumi (podmladak, letvenjak i odrasle sastojine). Intenzitet ove pojave je posebno izražen na području radne jedinice Kaljina, Palež, Sokolac i na pojedinim lokalitetima ostalih radnih jedinica. Oštećenja se manifestuju povećanim intenzitetom sušenja, stepena defolijacije i dekolorizacije. Molim vas da formirate komisije od strane stručnih lica JP koja će uz pristustvo ovlaštenih predstavnika Gazdinstva istražiti uzročnike pojave, njen intenzitet i prijedlog za zaustavljanje procesa sušenja“, navodi se u zahtjevu direktor ŠG „Romanija“ od 6. februara 2013. godine.

Slične zahtjeve Tošić je Upravi „Šuma RS“ slao još nekoliko puta, upozoravajući u posljednjem da je samo na dva šumska privredna područja utvrđeno oko 20.000 kubnih metara sušika.

Tošić se zatim obraća za stručnu pomoć Šumarskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci koji potvrđuje alarmantnost situacije, te navodi da je za utvrđivanje tačnih uzroka potrebno izvršiti ozbiljan stručni pristup koji zbog finansijskih sredstava i trajanje angažmana treba dogovoriti sa Upravom Šuma i Fakulteta.

„Na osnovu vašeg dopisa u kojem tražite stručnu pomoć, može se konstatovati loše zdravstveno stanje stanje četinarskih šuma. Procesom sušenja su zahvaćene različite vrste četiranja u svim razvojim stadijumima. Intenzitet sušenja je značajan, posebno na pojedinim lokalitetima. Posebno zabrinjava sušenje mlađih razvojnih stadijuma koje predstavlja budućnost svake sastojine. Šumarski fakultet cijenu vašu zabrinutost i želju za istraživanjem da bi se zaustavio proces sušenja“, ocijenio je šef Katedre za integralnu zaštitu šumskih ekosistema Šumarskog fakulteta dr Zoran Stanivuković.

Da sušenje nije problem u jednom gazdinstvu, vidi se iz nastavka odgovora.

Doktor Stanivuković napominje da se i iz izvještaja JP „Šume RS“ za jul i avgust 2013. godine jasno vidi da je u svim organizacionim jedinicama prisutan proces sušenja različitog intenziteta. Šume Republike Srpske su krajem iste godine tražile od Fakulteta pomoć. Čak je usaglašen projekat za istraživanje, ali, kako se navodi, „aktuelno rukovodstvo nije imalo sluha za njegovu realizaciju“ i nikada nije dobijen odgovor šta je sa tim projektom.

Marić: Hitno utvrditi uzrok – nije isključena „gola sječa“

Direktor „Šuma Srpske“ Risto Marić potvrdio je našu informaciju da su šume zahvatile novi talas sušenja, ali dok se ne utvrdi stepen zahvaćene površine ne može ocijeniti da li je to alarmantno.

„Niko od stručnjaka iz ove oblasti ne može reći da li je to alarmantno ili ne, sve dok se ne izađe na teren i snimi stanje. Stručna ekipa „Šuma RS“ u kojoj će biti moj zamjenik Radenko Laketić, te izvršni direktori, već će u petak posjetiti ŠG „Doboj“ i područje Ozrena, koje je pored ŠG „Romanije“ najviše oštećeno sušenjem stabala i utvrditi štetu“, rekao je Marić za CAPITAL.

Marić je najavio da će u rješenje cijelog problema uključiti i Šumarski fakultet kako bi u narednih mjesec dana imali konkretne rezultate i kako bi odlučili šta će preduzeti.

Prema njegovim informacijama sušenje je najviše zahvatilo lišćare, hrast i bukvu.

Pozivajući se na nedostatak informacija, Marić je odbio komentarisati zašto je prethodna Uprava Šuma RS godinama ignorisala ovaj problem i „gurala ga pod tepih“ i pored višegodišnjih upozorenja direktora šumskih gazdinstava i stručnjaka sa Šumarskog fakulteta.

„Bez obzira na turbulencije u odnosima koje su vladali u prethodnom periodu između Šumarskog fakulteta i Uprave Šuma, odlučio sam da ubuduće čvrsto sarađujemo i znatno više koristimo usluge te visoko stručne institucije, što sam juče rekao i na sastanku sa dekanom Zoranom Govedarom“, rekao je Marić.

Šteta u stotinama miliona maraka

Prema katastru Šume Republike Srpske gazduju sa 1.000.447 hektara šuma. Godišnji prirast iznosi oko 5,2 miliona metara kubnih drvne mase. Kada bi kao posljedica sušenja šuma godišnje bilo oštećeno samo 10 odsto prirasta, gubici bi bili izrazito visoki, mnogo veći nego što je potrebno izdvojiti za istraživanje i sanaciju suše, ocjenjuju profesori Šumarskog fakulteta.

Izvor: Capital.ba