Građani neće imati ni za hljeb, mlijeko…

Na tržištu Bosne i Hercegovine prisutan je trend stalnog i nekontroliranog rasta cijena robe i usluga. 

Povećanje cijena i u najnižem procentu predstavlja najnepopularniju mjeru, koja ekonomski iscrpljuje potrošače u BiH. Kupovna moć potrošača je pala, upravo zbog rasta cijena.

Na sve to je upozorila Ljubica Čolović iz Kancelarije ombudsmana za zaštitu potrošača BiH, komentarišući nedavna poskupljenja hrane i goriva, te sve izvjesniji rast cijena električne energije, piše Dnevni avaz.

Velika nezaposlenost

''Standard potrošača u Bosni i Hercegovini vrlo je nizak, plate zaposlenih se smanjuju, veći broj radnika ostaje bez posla, a uz to imamo nezaposleno i više od 50 posto radno sposobnog stanovništva. Ako se tome doda činjenica da cijena rada i penzija ne prati rast troškova života, potrošači će biti suočeni s problemom nabavke osnovnih proizvoda iz potrošačke korpe'', upozorava Čolović.

Posebno, kaže ona, zabrinjava poskupljenje osnovnih životnih namirnica kao što su hljeb, brašno, ulje, šećer, mlijeko.

''To su proizvodi koji nemaju alternativu, nema zamjenskih, niti se potrebe za njima mogu redukovati. Cijene nekih od njih za posljednjih godinu su enormno porasle'', konstatuje Čolović.

Ona ističe da isporuka struje, grijanja, plina... ima društveni i ekonomski značaj te da se povećanje cijena tih usluga zasigurno loše odražava na interese potrošača.

Zbog toga je, podsjeća Čolović, Zakonom o zaštiti potrošača propisana obaveza efikasnog konsultiranja potrošača u donošenju odluka u Sektoru ekonomskih usluga od opšteg interesa, posebno u pogledu cijene, na šta je i ranije svojim preporukama ukazivala Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača.

Različiti aršini

Iako je opravdanost poskupljenja teško dokazati, ističe da cijena proizvoda mora biti zasnovana na stvarnim, realnim troškovima. Ako javna preduzeća, kao isporučioci usluga, povećavaju cijene radi izmirenja svojih zaduženja i pokrivanja gubitaka u svom poslovanju, takvo povećanje je neopravdano te najviše trpe potrošači.
 
''Povezanost cijene energenata s cijenom konačnih proizvoda niko ne osporava ili je društvena percepcija takva da je isto ekonomski i pravno opravdano i izvjesno kada vrijednost prvih raste, tj, kada nafta na globalnom tržištu poskupljuje. Tada smo svjedoci lančanih poskupljenja cjelokupnog prehrambenog asortimana. U prošloj godini smo, međutim, imali obrnutu situaciju, cijene energenata su pale, a to nije izazvalo analogno lančane reakcije na cijene povezanih proizvoda, pogotovo onih gdje energija spada u značajnu stavku u proizvodnji i prometu. Do očekivanih pojeftinjenja nije došlo'' - zaključuje Čolović.

Za posljedice je kriva izvršna vlast

''Tijela izvršne vlasti nadležna za kreiranje socijalne politike i nadležne institucije za provođenje socijalne politike na svim nivoima snose odgovornost za posljedice koje ova poskupljenja imaju na najugroženiji dio potrošačke populacije'', poručuju iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača BiH.

Martovska analiza: Skuplji voće, povrće, kafa, struja, lijekovi, ogrjev...

O konstantnom rastu cijena hrane svjedoči i najnovija analiza cijena Federalnog ministarstva trgovine. Između ostalog, u njoj se navodi da su u martu 2015. u odnosu na decembar 2014.:

banane poskupjele za 39,6;
krompir za 5,7;
jabuke za 9,6;
kafa za 4,3;
maslac i čokolada za 2,6 posto...

(Dnevni avaz)