Vlasti čuvaju odgovorne za uništenje Jahorine

Neznanje, nebriga, javašluk, nepoštivanje zakonskih normi, potpuni nedostatak bilo kakve vizije, lični interesi i ponašanje u skladu s onim pijanih milionera, samo su neki od razloga finansijskog i poslovnog kolapsa Olimpijskog centra Jahorina.

Vlasti Republike Srpske potpuno su zakazale u ovom projektu i one su najveći krivac za urušavanje “OC Jahorina”. Prije svega to se odnosi na bivše premijere Milorada Dodika i Aleksandra Džombića, za čije vladavine je u OC "Jahorina" posredstvom IRB RS ukupno uloženo 41 milion maraka.

Za vrijeme Dodikovog premijerskog mandata uloženo je u dvije emisije akcija od vrijednosti ukupno 26 miliona KM (11.11.2008.-10 miliona i 07.07.2009. godine 16 miliona), dok je u Džombićevom mandatu uloženo još 15 miliona KM, emisijom konvertibilnih obveznica, 15.03.2011. godine.

Ni kabinet Željke Cvijanović nije učinio ništa na saniranju stanja, već je “OC Jahorina” nastavila da propada.

Gubitak za prošlu godinu, prema procjenama, iznosi cca 6 miliona KM.

41 milion

Zvanično, 41 milion KM, uložen je u razvoj turističke infrastrukture: tri šestosjeda i sistem vještačkog osnježavanja. Finansiranje je izvršeno u vrijeme dok je na čelu “OC Jahorina” bio Branko Koroman, koji je sa te funkcije smijenjen 19.07.2013. godine.

Ova ulaganja su se, prema stručnim analizama, pokazala pogrešnim, jer su isključivo fokusirana u razvoj zimskog turizma sa svim njihovim rizicima (vremenske prilike, ograničena sezona, preduzeće radi samo tri do četiri mjeseca godišnje u punom kapacitetu, cjenovna politika …), bez proširenja sadržaja u oblasti ugostiteljstva i turističke ponude u skladu sa Master planom za Jahorinu koji je usvojila Vlada RS 2007. godine.

IRB RS, kao upravljač Akcijskog fonda i Foda za restituciju koji u strukutri kapitala OC Jahorina (imaju oko 90 % učešća u ukupnom kapitalu), je novac uložio u strateško preduzeće “OC Jahorina” isključivo za realizaciju projekata u oblasti zimskog turizma, što je u suprotnosti sa Master planom Vlade.

Nakon pet godina od prvih ulaganja situacija je katastrofalna: preduzeće bilježi konstatan poslovni gubitak, nelikvidno je, troškovi amortizacije su visoki, a zbog nedostataka prihoda od osnovne djelatnosti, ispostavilo se da su ulaganja opteretila Društvo ogromnim troškovima amortizacije, koje preduzeće ne može da rezerviše.

Ulagano je u predimenzionirani sistem kosog transporta ( šestosjedi, a ne četverosjedi), nije se vodilo računa o proširenju ski staza koje su, zbog velike propusne moći šestosjeda, postale usko grlo; Uloženo je u sistem vještačkog osnježavanja, a ispostavilo se da na mjestu na kojem je izgrađena vještačka akumulacija vode ( bazen) nema dovoljnih količina vode, usljed čega je preduzeće primorano da koristi vodu iz javnog vodovoda, što višestruko poskupljuje sistem tako da se isti ne isplati ni uključivati.

Jednostavnije rečeno, intenzivna ulaganja u žičare i skijalište (oko 35 miliona KM) nisu pratila i ulaganja u ugostiteljstvo (Hotel “Bistrica” i ostali sadržaji koji bi zadovoljili potrebe za cjelogodišnje poslovanje).

Sve navedeno dokazivo je na osnovu dokumenata IRB RS – “Preporuka za glasanje IRB RS ministru trgovine i turizma na predstojećoj sjednici Skupštine akcionara preduzeća od 21.07.2014. godine” i “Analiza stanja u OC Jahorina na dan 31.03.2014. godine”. 

Poslovanje

Rezultati poslovanja za 2011. godinu ukazuju da je ostvaren gubitak iz osnovnih djelatnosti od 1.636.421 KM, dok u 2012. on iznosi 2.038.560 KM.

Ukupan prihod iz osnovne djelatnosti u 2010. godini iznosio je 3.691.891 KM i manji je za 24% od ostvarenog prihoda u 2009. godini (4.845.740 KM). Godine 2011. ukupan ostvareni prihod iznosio je 2.445.336 KM što je za 3,5% manje u odnosu na ostvareni prihod iz 2010. godine. Iz navedenog se vidi postojanje tendencije smanjenja poslovnih aktivnosti.

U dokumentu IRB RS naglašeno je da je OC Jahorina "31. 12. 2013. godine, iskazalo kumulirani gubitak do visine kapitala u iznosu od 7.701.045,00 KM”.

Banka ističe da apsolutno nije zadovoljna poslovanjem Društva i ostvarenim rezultatima, obzirom na ogromna uložena sredstva u razvoj kao i kvalitetnu zimsku sezonu 2012./2013 Ističu i da je pored planiranog pozitivnog rezultata poslovanja za 2013. godinu, Društvo ostvarilo negativan poslovni rezultat u iznosu od 3.778.830,00 KM, a gubitak do visine kapitala iznosi 7.701.045,00 KM.

Pored navedenog, odgovorni iz IRB RS skreću pažnju na nalaz nezavisnog revizora koji je naveo da "pokazatelji likvidnosti, finansijske sigurnosti i stabilnosti Društva, na dan 31. 12. 2013. godine, ukazuju na to da Društvo ne obezbjeđuje finansijsku sigurnost niti stabilnost u poslovanju”.

Zaključak je da ove činjenice ukazuju na značajnu sumnju da će “Društvo biti u mogućnosti da nastavi poslovanje u skladu sa načelom stalnosti poslovanja u narednom periodu".

Zaključak se pokazao potpuno tačnim, jer je menadžment krajem 2014. podnio ostavku, u kojoj su naveli da je za nastavak kakvog takvog rada OC Jahorina neophodno odmah obezbijediti 8,2 miliona KM za pokrivanje obaveza, plus cca 20 miliona maraka za nove investicije.

Interesantno je da je Nadzorni odbor OC Jahorina potpuno ignorisao Zaključak Skupštine akcionara (čitaj Republika Srpska) da se izvrši revizija utroška sredstava dobijenih 41 milion maraka.

“Društvo se oglušilo na Zahtjev većinskog vlasnika i do danas nije angažovalo nadležno pravno lice da izvrši reviziju namjenskog utroška sredstava dobijenih I i II emisijom akcija i I emisijom obveznica (41 milion, op.aut.)”, navodi se u dokumentima IRB RS.

IRB RS, koja je vlasnik OC, je pismeno ponovila zahtjev da se angažuje nadležno pravno lice koje bi “izvršilo reviziju namjenskog trošenja sredstava, kvaliteta izvedenih investicija i eventualnog odstupanja od istih, štete po osnovu eventualno nastalih odstupanja, reviziju investicija u odnosu na Prospekte, te utvrđivanje eventualne pojedinačne odgovornosti u procesu izvođenja investicija, kako nadležnih u Društvu, tako i izvođača radova”.

Umjesto da se to i učini, Nadozorni odbor se žalio premijerki Željki Cvijanović na ovu preporuku Banke, zbog čega ovo pitanje nije nikada ni razmatrano na Vladi RS. Čime se pokazalo da Vladu RS uopšte nije briga kako je utrošeno 41 milion maraka.

Problemi sa sistemom vještačkog osnježavanja

Iz dokumenata prenosim taksativno nabrojane probleme, koji ukazuju na apsurdnost poslovanja odgovornih lica iz OC Jahorina, ali i na nebrigu vlasti, koji su dozvolili neviđeni javašluk i prevare:

-sistem vještačkog osnježavanja pokriva svega jednu trećinu staze,

-topovi za osnježavanje su preskupo plaćeni; radi se o polovnim topovima koji su uveženi iz Slovenije,

-ispostavilo se da je bazen za akumulaciju vode za rad sistema izgrađen na pogrešnom mjestu, jer je u međuvremeno nestala voda.

Apsurdno je da u toj situaciji Nadzorni odbor donosi odluku kojom zadužuje Upravu da uradi informaciju o hidropotencijalu Jahorine, kako bi se pristupilo rješavanju pitanja snabdjevanja vodom sistema za vještačko osnježavanje i to nakon što je izgrađen system; valjda je trebalo prethodno analizirati hidropotencijale Jahorine, prije investicionih ulaganja u sistem vještačkog osnježavanja.

Zbog ovih kontradiktornosti, IRB RS je zahtijevala od Ministarstva trgovine i turizma da smijeni Nadzorni odbor.

Članovo NO su Petar Bilčar,predsjednik, i članovi Dušan Bogdanović, Goran Orašanin, Boško Kenjić i Nikola Gluhović.

"Banka traži da se, uz konsultacije sa resornim ministarstvom, preispita dalje povjerenje Nadzornom odboru Društva, obzirom da Banka smatra da je, pored Uprave i organ nadzora (isti je imenovan na sjednici Skupštine akcionara 16. 03. 2012. godine), odgovoran za ostvarivanje ovako loših rezultata poslovanja", navodi se u dokumentu IRB RS.

NO jači od IRB

Međutim, članovi NO su zahtijevali od Cvijanovićeve da taj zahtjev IRB RS uopšte ne razmatra na sjednici Vlade.

Kako je OC strateško preduzeće, prema odluci Vlade RS iz 2006., nije dovoljno da IRB da preporuku ministru za glasanje za sjednicu Skupštine akcionara, već je potrebno da se ista razmatra i na sjednici Vlade RS.

Vlada može revidirati preporuku IRB RS.

Vlada RS je usvojila sugestiju NO, preporuka je skinuta sa dnevnog reda bez obzira na stav IRB: ukazivanje na katastrofalno stanje u OC Jahorina i otvorene zloupotrebe sa novcem, te potrebu da se članovi NO smijene.

Zbog svega toga, Vlada RS nije razmatrala Izvješaj o radu “OC Jahorina” u 2013. godini i plan poslovanja za 2014.

U 2014. Je OC Jahorina zato poslovalo bez Plana, čime je prekršen Zakon o Privrednim društvima.

Iako je sve uništeno, članovi NO su zadržali svoje funkcije.

Isto se desilo i u 2013. godini, tako da “OC Jahorina” već dvije godine posluje bez plana i zvaničnog finansijskog izvještaja.

Novi zahtjevi

OC Jahorina je u velikim problemima i treba reći da se aktuelno rukovodstvo, imenovano marta prošle godine (podnijeli ostavke krajem decembra 2014., ali su još uvijek na čelu Društva), pokušava izboriti sa njima. Isto tako ukazivali su i na brojne propuste i nezakonitosti svojih prethodnika, ali uzalud.

Ponovo od Vlade RS traže novac: da se u budžetu RS hitno obezbijedi oko 2.000.000 sredstava za nastavak investicija, isplate zarada radnicima i ostalih naknada, kao i za plaćanje obaveza prema dobavljačima; 700.000 KM je urgentno potrebno da Društvo ne bi otišlo u stečaj.

Od tog iznosa 500.000 KM se odnosi na izmirenje dospjelih obaveza prema dobavljačima, radnicima i obezbjeđenje kontinuiteta nabavke roba (voda, struja, nafta i roba za ugostiteljski sektor).

Menadžment OC Jahorina zahtijevao je od Vlade RS i da se odgodi postupak prinudne naplate poreza po rješenju Poreske uprave RS broj 06/1.07/0705-457.1-3833/14 od 18.11.2014. godine, na ime dugovanja nastalih po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja, doprinosa PIO, doprinosa nezaposlenosti, dječije zaštite, invalidnosti, na ime republičke takse, komunalne takse i boravišne takse.

Ukupan iznos duga je 297.412,95 KM, od čega se 290.745,85 KM odnosi na glavni dug, a iznos od 6.667,10 KM na ime kamata do 18.11.2014.godine.

Nezakoniti postupci Vlade RS

Ovaj zahtjev je Vlada RS usvojila (Zaključak. broj: 04/1-012-2-2656/14 od 04.12.2014. godine), iako je odgoda nezakonita, s obzirom da je već donijeto Rješenje o prinudnoj naplati poreza.

Ono se nije moglo prolongirati na opisani način: Mogla se odgoditi obaveza prije nego što je donijeto Rješenje o prinudnoj naplati ili ukoliko bi Poreska uprava pod određenim uslovima, koje OC Jahorina nije ispunjavao, odgodila postupak prinudne naplate.

Nezakonitim postupkom Vlade RS, OC Jahorina je, u odnosu na ostale poreske obveznike, doveden u privilegovan položaj.

Zaključak

RS je uložila ogromna sredstva od 41 milion KM u OC Jahorina, a to preduzeće, umjesto da ostvaruje prihode od datih investicija, bilježi konstante gubitke.

Projekcije daljeg poslovanja su kataklizmične.

Nevjerovatno je da Niko, ali baš Niko, ne postavlja pitanje odgovornosti ranijeg Menadžmenta. Umjesto toga, sistemskim potezima Vlade RS i IRB RS se nezakonitosti prikrivaju, iako je potpuno jasno da postoje brojni elementi krivične odgovornosti i nesavjesnog poslovanja.

OC Jahorina ide krupnim koracima u stečaj, jer se nalazi u bezizlaznoj situaciji.

Milorad Dodik je nedavno naznačio da će se razmotriti mogućnost da se Jahorini pomogne iz sredstava Fonda solidarnosti, ali ona se, prema zakonu, troše samo za pomoć poplavljenima.

Aleksandar Džombić, Branko Koroman i Borislav Bijelić su još uvijek na slobodi. Ne treba boljeg i jasnijeg dokaza da vlasti RS učestvuju u prikrivanju kriminala i korupcije.

SlobodanVaskovicBlog