Neosnovana poternica za Đukićem

Sud BiH nije imao osnova za raspisivanje poternice za generalom Novakom Đukićem, jer se on ne krije, niti je u bekstvu, a sve okolnosti u vezi sa njegovim boravkom bile su poznate sudu, istakao je u otvorenom pismu Sudu BiH šef tima odbrane generala Milorad Ivošević.

On je istakao da ovakvo postupanje proizilazi iz nepravilne primene propisa i predstavlja kontinuitet ponašanja Suda BiH u toku celog postupka protiv Novaka Đukića.

Ivošević navodi da je Sud BiH svojim obaveštenjima i obraćanjem javnosti izašao iz uobičajenih pravila postupanja suda, da nijednom nije kontaktirao Đukićevog branioca, te podseća da je, tek nakon usmenog i urgiranja pisanim putem, branilac dobio drugostepenu odluku krajem jula, iako je pretres završen 11. aprila.
On je zapitao kako je Sud mogao da primijeni odredbu o izdavanju poternice kada je znao gdje se osuđeni nalazi i po kom osnovu.

"Pošto Sud BiH u svom maniru obavještenja javnosti pokazuje svoje nestrpljenje koje je imalo osnovni cilj proglasiti Novaka Đukićem krivim, osuditi ga prema svojim merilima u primeni propisa, pogrešno tumačeći odluku Ustavnog suda BiH i donošenjem svoje suspektne drugostepene odluke, jasno se vidi da Sud BiH želi betonirati svoju istinu po svaku cenu i ne dozvoliti da se posumnja u drugu istinu", ističe Ivošević.

Ivošević je ponovio da je odbrana Đukića uznemirena i zaprepaštena time kako Sud BiH shvata pojam veštačenja, podsećajući da je tokom postupka sud bio opredijeljen samo jednim vještakom - veštakom tužilaštva, odnosno optužnice, kao da nije postojao drugi veštak sa dijametralno suprotnim nalazom i mišljenjem.

Ivošević je u pismu izrazio uverenje da će se na kraju utvrditi istina koja se duguje, pre svega, ubijenim i povrijeđenim, kao i njihovim najbližima.

Sud BiH raspisao je potjernicu za generalom Đukićem, koji je osuđen da je 25. maja 1995. godine, kao komandant Taktičke grupe "Ozren" Vojske Republike Srpske, naredio artiljerijsko granatiranje Tuzle, kada je stradalo 71 lice.

Đukić je 2010. godine osuđen na 25 godina zatvora. Ustavni sud BiH poništio je tu odluku jer je Evropski sud za ljudska prava u Starzburu prošle godine odlučio da je Sud BiH primenjivao pogrešan zakon, a Apelaciono veće Suda BiH u junu je smanjilo kaznu zatvora na 20 godina.