16 godina od masovnog kidnapovanja Srba

Sudbina belaćevačkih rudara, koje su Albanci oteli u maju i junu 1998. godine, nije poznata ni 16 godina poslije ovog prvog organizovanog masovnog kidnapovanja Srba na Kosovu i Metohiji, saopštilo je Udruženje porodica stradalih na Kosovu i Metohiji.

 

Srbija 20.06.2014 | 13:57
16 godina od masovnog kidnapovanja Srba


Albanski teroristi su 22. juna 1998.godine organizovali i izveli otmicu osam belaćevačkih rudara i jednog njihovog slučajnog saputnika, a kidnapovanja su počela mjesec dana ranije, 17. maja, kada je otet vozač u rudniku Belaćevac Žarko Spasić.

Predsjednik Udruženja stradalih na Kosovu i Metohiji Nataša Šćepanović istakla je da je otmica belaćevačkih rudara sa njihovih radnih mjesta označila početak egzodusa i etničkog čišćenja Srba na prostoru Kosova i Metohije.

Ona je na konferenciji za novinare ocijenila da to što za otmicu ovih ljudi do sada niko nije odgovarao, kao ni za ubistva, uništavanje imovine i čitave jedne nacije, predstavlja višestruko kršenje ljudskih prava i međunarodnih povelja i deklaracija koje ta prava garantuju.

Šćepanovićeva je pozvala sve nadležne institucije, i domaće i međunarodne, da pokrenu zajednički mehanizam da nestali budu pronađeni, a zločinci kažnjeni.

 
Pomoćnik direktora Kancelarije za nestale Vlade Srbije Vesna Bošković rekla je da se na prostoru Kosova i Metohije oko 530 Srba i nealbanaca vodi kao nestalo.

Boškovićeva je ukazala da se Kancelarija suočava sa velikim poteškoćama u pokušajima ekshumacije srpskih žrtava na Kosovu i Metohiji. Ona je navela da je proces ekshumacije lokacije na kojoj su, kako se smatra zakopani belaćevački rudari, počeo 2008. godine - tek dvije godine, nakon dobijene informacije.

Ekshumacija je prekinuta samo dva dana nakon što je počela, jer je došlo do urušavanja i požara, koji je izbio pod neutvrđenim okolnostima. Brat jednog od otetih rudara Milorad Trifunović rekao je da su porodice odmah obavijestile i Međunarodni komitet Crvenog krsta i srpske vlasti koje su u vrijeme otmice imale nadležnost nad prostorom Kosmeta, kao i strane ambasade u Beogradu.

"Obratili smo se i Fondu za humanitarno pravo, ali smo tamo doživeli velike neprijatnosti, posebno od Nataše Kandić", rekao je Trifunović.

Komentari / 0

Ostavite komentar