Sve više prijavljenih slučajeva nasilja u porodici u Srpskoj

• Tradicionalna porodica se suočava s brojnim pritiscima, što utiče na pravosudne statistike.

• Povećava se broj predmeta vezanih za porodične odnose i nasilje u porodici, a pravna zaštita postaje ključna.

• U procesu zaštite, advokati ukazuju na nedovoljan broj zaposlenih u institucijama koje se bave ovim pitanjima.

• Statistika pokazuje da se žene sve češće odlučuju da prijave nasilje, što ukazuje na veću društvenu osviještenost.

• Mlađe generacije brže reaguju i prijavljuju nasilje, dok starije često trpe zbog patrijarhalnih normi.

U vremenu u kojem živimo, tradicionalna porodica izložena je brojnim pritiscima, što se direktno odražava i na pravosudne statistike. Iza hladnih sudskih brojeva krije se složena društvena slika u kojoj se prepliću tradicija, strah, promjena svijesti i rad institucija.

Republika Srpska 21.11.2026 | 20:23
Sve više prijavljenih slučajeva nasilja u porodici u Srpskoj

Zbog primjetnog trenda porasta broja predmeta iz oblasti porodičnih odnosa i nasilja u porodici, u centru naše pažnje nalazi se upravo pravna zaštita porodice, naveo je predsjednik Osnovnog suda u Bijeljini Osman Mujkić.         

„Postoji povećanje broja ovih predmeta i trenutno se pred ovim sudom vodi se tačno 20 predmeta krivičnih koji se odnose na nasilje u porodici od čega su bar polovina teže kvalifikovani oblici i mi smo se odlučili da na ovaj način skrenemo pažnju na ulogu suda u zaštiti od nasilja u porodici kao i o ostvarivanju prava u slučaju razvoda braka“, navodi Mujkić.

U sudnici se svakodnevno susreću surova realnost i zakonski okviri. Advokat Zoran Perić ukazuje na to da ustanove, usljed nedovoljnog broja zaposlenih, ne mogu adekvatno odgovoriti na obim posla, iako postoji velika potreba da budu znatno više uključene u same postupke zaštite.

„U principu, radi se o predmetima gdje je situacija najčešće 'jedan na jedan', gdje ona tvrdi jedno, a on drugo, a sudovi najčešće poklanjaju vjeru žrtvi. Kazne jesu blage, ali naš pravni sistem zasniva se na načelu da za prva djela kazne budu blaže, a da se za ponovljena ili teža djela izriču strože sankcije“, kaže Perić.

Standardni period boravka žrtava u sigurnoj kući iznosi šest mjeseci, uz mogućnost produženja dok traje sudski postupak, navodi Nataša Kurtuma iz Fondacije „Lara“. Ona dodaje da, s obzirom na to da pravosudni postupci u našem sistemu traju izuzetno dugo, zakonski rokovi za boravak u sigurnim kućama često postaju prekratki, dok je prijavljenog nasilja sve više.

Statistika Fonda „Lara“ za prvih devet mjeseci bilježi oko 660 poziva zaprimljenih putem SOS telefona, dok je u protekloj godini taj broj iznosio oko 820.

„Još uvijek živimo u patrijarhalnom društvu u kojem se nasilje često smatra privatnom stvarju i sramotom, zbog čega imamo slučajeve gdje žene godinama trpe nasilje prije nego što se odluče da ga prijave. Ipak, ohrabruje to što mlađe generacije znatno manje trpe i brže se odlučuju da nasilje prijave već kod prvog incidenta“, ističe Nataša Kurtuma.

Na kraju se postavlja ključno pitanje: da li je nasilja u porodici stvarno više, ili se žene sve češće odlučuju da progovore? Odgovor leži u većoj društvenoj osviještenosti. Žene danas lakše prepoznaju različite oblike nasilja i tačno znaju kome da se obrate za pomoć, navode iz Fondacije „Lara“.

(BN) Foto: BN/Ilustracija

Komentari / 0

Ostavite komentar