Balkanu 25 god. da stigne EU

Zemljama Zapadnog Balkana treba minimum 25 godina da stignu EU. Problem regiona je višestruk. Njemački plan još je samo ideja, kaže Tobijas Flesenkemper.

Bosna i Hercegovina 13.06.2017 | 10:59
Balkanu 25 god. da stigne EU
Direktor projekta za Balkan na Evropskom institutu CIFE u Nici i član Savetodavne grupe za javne politike Balkan u Evropi (BiEPAG) rekao je u intervjuu Radiju Slobodna Evropa da su zemlje Zapadnog Balkana siromašnije nego što su bile prije 30 godina zbog čega će im trebati najmanje 25 godina da stignu EU, pod uslovom da zabilježe privredni rast.

Zbog toga je Njemačka predložila plan "berlin proces plus", podsjeća on ali i dodaje da "vladajuće garniture na Balkanu mogu i sada da zloupotrebljavaju fondove koji su tek u najavi za jačanje svoje pozicije".

"Zbog toga je Gabrijel (šef njemačke diplomatije) i potencirao da novac ide direktno građanima i civilnom društvu. Naime, sredstva iz evropskih predpristupnih fondova se distribuiraju preko balkanskih država", objašnjava Flesenkemper. Međutim, ima razloga za kriticizam i sumnju kako će se ova inicijativa realizovati, navodi sagovornik RSE i podsjeća na iskustvo sa Paktom stabilnosti koji je pokrenut pre skoro 20 godina na sličan način da bi obezbedio fondove, ali koji nije dao bogzna kakve rezultate zbog birokratizma i sporosti.

Drugi problem je kako kaže Flesenkemper, taj što postoji mehanizam predpristupne pomoći koji treba preispitati u sljedećem ciklusu od 2020. godine, a treći je brzina.

"Za uspostavljanje novog mehanizma je potrebno vrijeme. Evropljani nisu poznati po brzini u realizovanju ovakvih inicijativa, dok su ostali ekspeditivniji", ističe Flesenkemper i dodaje da je pitanje je da li će njemačka incijativa brzo zaživeti. Flesenkemper kaže i da je još uvek sve samo na nivou ideje.

"Još ništa nismo čuli konkretno oko fondova, čak nema ni pravnog mehanizma. Sve je još uvek na nivou ideja", objasnio je on. "Međutim, znamo koje su potrebe regiona i njihovo ispunjavanje ne zavisi samo od novca.

Jedna od prepreka za njegov razvoj je ogroman deficit u trgovini sa EU.

Od 2006. on je narastao na 98 milijardi evra. To znači da su uspostavljeni takvi odnosi tako da evropske zemlje mogu da izvoze na Zapadni Balkan, dok ekonomije država regije nisu osposobljene za značajniji izvoz na tržište EU", kaže on i dodaje da je propuštena je prilika da se izgradi i razgranata infrastruktura.

"Željeznička i mreža autoputeva prilično zaostaje za evropskim strandardima. Ne čini se da će se EU brzo angažovati kao što to čine ostali akteri. Postoje planovi, ali neophodni novac sporo pristiže", kaže Flesenkemper.

Takođe, prema njegovim riječima, osim infrastrukture, bitno je i obrazovanje.

"Kao što znate, kvalitet obrazovanja je opao u posljednjih 40-tak godina, uprkos sve većeg broja privatnih škola i univerziteta. Njihova struktura i kvalitet nisu prilagođeni potrebama ekonomije. Većina građana traži posao u javnom sektoru ili nastoji da ode u inostranstvo", ističe sagovornik RSE.

Na konstataciju da se na Balkanu smatra da bi "Berlin proces plus” mogao da se posluži kao zamijena za punopravno članstvo u EU, imajući u vidu zamor od proširenja na starom kontinentu, Flesenkemper odgovara da je problem sa Balkanom višestruki.

Prema njegovim riječima zemlje regiona su već prilično integrisane u evropsku strukturu.

"Sve imaju trgovinske sporazume sa EU. Takođe, one su involvirane u vazdušni saobraćaj sa mnoštvo povezanih letova, dio su evropske energetske zajednice....Nedostaje integracija na političkom planu, tačnije, postavlja se pitanje da li je i kada će politički sistem svake od zemalja regije biti dovoljno kredibilan da ispuni obećanja i kvalifikuje se za članstvo u EU. I ove godine se pokazalo da nivo demokratije u njima nije na evropskom", smatra Flesenkemper.

On kaže da EU nastoji da smanji ekonomsko zaostajanje Balkana, ali i napominje da članstvo u EU ne znači i da je dostignut nivo Unije.

"Dakle, nije ključno pitanje da li će balkanske zemlje postati formalno članice EU, već pristizanje evropskog ekonomskog nivora. Zato je Gabrijel kazao da treba sada investirati u strateške sektore, kako bi region mogao da smanjuje jaz.

Takođe, članstvo ne znači automatski da ste dostigli evropski prosjek. Neke zemlje su uspjele, a druge, poput Hrvatske, nisu", zaključuje on.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Komentari / 7

Ostavite komentar
Name

Fino fino

13.06.2017 09:27

Fino.Od 1992 do sada 25 i jos 25 godina.Ukupno 50 izgubljenih godina.Al s druge strane malo mi optimisticno. Za 50 godina iz srednjeg vijeka u Europu.To mozemo samo mi.

ODGOVORITE
Name

Kiklop

13.06.2017 10:00

A gdje ce Evropa biti za 25 g.? Tad ce nam trebati 50 da ih stignemo.

Name

Igor

13.06.2017 09:57

Svima osim narodima odgovara ovakvo stanje. EU izvozi smece na balkan ( deficit 98 milijardi ) , ono sto joj treba od radne snage uzme bez problema . MMF-u se krediti vracaju . Domacim feudalcima je raj, podijelili su feude i vladaju . Kao gore je stanje u Srbiji sad nego sto je bilo u Bugarskoj kad je primljena u EU, ma hajte molim vas. Zakljucak " u se i u svoje kljuse" pa se sam integrisati u EU , nije lako ali mladjima nije nemoguce. Sticanje zvanja za zanimanja koja su potrebna u EU , znanje evropskih jezika je prvi korak a onda integrisanje u sistem i napredovanje.

ODGOVORITE
Name

Free bre!

13.06.2017 10:22

Od čega je ova Slobodna Evropa koju citirate slobodna? Na svojim kartama objavljuje srpsku pokrajinu KiM kao nezavisnu? Dakle, nije slobodna. Od predrasuda. I Amerikanaca koji je finansiraju. Ne vidi jadna da 5 drzava te EU nije priznalo tu samoproglasenu teritoriju kao drzavu.

ODGOVORITE
Name

cvijetin Wien

13.06.2017 12:31

Pa zavisi koju zemlju u EU posto je polovina zemalja EU bijeda

Name

Brzi

13.06.2017 15:45

Evropska zajednica:Vjestacka tvorevina,pod geslom mi pricamo a vi imate da slusate.

Name

Ss

13.06.2017 18:02

minimum 25, ali realno 250.

ODGOVORITE