Pčelarstvo u sve težem položaju

Postavljanje košnica sa pčelama na krovove objekata po velikim gradovima postaje svetski trend, dok u Republici Srpskoj pčelarstvu preti nestanak.

Republika Srpska 21.05.2017 | 21:03
Pčelarstvo u sve težem položaju
Dok se u svetu urbano pčelarstvo razvija kako zbog ekonomske ali i ekološke koristi koje daju pčele, u  Savezu pčelara RS upozoravaju da su prethodne dve sezone za domaće pčelare bile katastrofalne, a mnogi pčelinjaci su potpuno uništeni zbog loših vremenskih prilika.

"Pčele su ušle nespremne u zimu koja je bila dugačka hladna, a procene su da su stradanja pčela iznosila do 70 odsto", kaže Damir Barašin, sekretar Saveza.

Ova godina je takođe počela loše jer su prve paše za pčele - bagrem i bagremac smrzli. Uprkos lošim uslovima i poteškoćima sa kojima se susreću pčelari, cene meda će ostati nepromenjene - od 15 do 18 KM po kilogramu. Osim što im vremenske prilike nisu naklonjene, pčelari se žale i na slabu podršku od države.

"Prosečan pčelar sa 50 košnica od države dobije 250 KM podsticaja za godinu dana, ako ih i dobije na vreme",  kaže Barašin.

S druge strane pčelari da bi se bavili ovim poslom moraju da registruju komercijalno poljoprivredno gazdinstvo i plaćaju sve obaveze kao i velika poljoprivredna gazdinstva.

"Nažalost kod nas nije prepoznat potecijal u proizvodnji meda, kao u Hrvatskoj ili Srbiji koja plasira svoj med na strana tržišta, dok se mi borimo da opstanemo na domaćem tržištu, a vrlo malo izvozimo  med", navodi Barašin. Zbog svih ovih problema daleko smo od urbanog pčelarstva.



"Kod nas se prvo mora omogućiti opstanak pčelara pa menjati regulativa da bi doveli košnice u grad, jer je regulisano da košnice ne mogu da budu locirane na manje  300 metara od turističkih objekata", kaže Barašin.

U RS ima registrovanih oko 3.000 pčelinjaka, odnosno oko 153.00 košnica, čiji broj stagnira, a pretpostvaka je da će se zbog sve težeg položaja broj pčelinjaka smanjiti.

Nelojalnu konkurenciju domaćim pčelarima predstavlja uvoz velikih količna meda iz inostranstva sumnjivog kvaliteta.

Obrad Ninković, dugogodišnji pčelar iz Trebinja kaže da  je pčelarstvo u Hercegovini porodična tradicija.

"Imamo nezagađenu prirodu jer naše pčele uzimaju nektar uglavnom sa divlje paše koju čini lekovito bilje,  zbog čega je naš med kvalitetan. Pčelarstvo jeste rizična grana koja zavisi od vremenskih prilika, ali ako i svake četvrte godine imamo dobar prinos meda, to se isplati", kaže Ninković. On naglašava da država treba da podstiče pčelarstvo kako zbog ekonomske, tako i zbog ekološke koristi jer je značaj pčela u oprašivanju biljaka nemerljiv.



"Austrougari su na primer za vreme vladavine na našim prostorima pčelare oslobađale od služenja vojnog roka i poreza, jer su bili svesni značaja  ove privredne grane", navodi Ninković.

Iz budžeta 400.000 KM

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da  za pčelarstvo godišnje izdvajaju 400.000 KM.

"Obezbeđujemo i savetodavnu podšku,  obuke pčelara i promovisanje uloge i značaja pčela u društvu ne samo u proizvodnji meda i pčelinjih proizvoda, već i značaja pčela kao oprašivača u biljnoj proizvodnji", kažu u Ministarstvu. Dodaju da su radili na podizanju svesti stanovništva o značaju pčele posebno među decom predškolskog i školskog uzrasta.

(EuroBlic)

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

Alo alo

22.05.2017 05:26

Prestanite drzati pcele, ne bi li se u divljini oporavile.vasi kamioni i pavoljoni su ih unistili. Pcela trpi previse stresa svaki dan jer nabijate kosnicu do kosnice. To je za pcelu isto kad bi bi vi svaki dan zivjeli u rovu a 10m od vas neprijatelj, pa tako decenijama. Mozete li to shvatiti, naravno da ne mozete.

ODGOVORITE