Rađ: Legenda Rađevog kamena

Rađevina u zapadnoj Srbiji najljepša je u proljeće kada cvjetaju jorgovani i počnu da se modre pšenična polja, livade, malinjaci i šume.

Srbija 15.05.2017 | 09:30
Rađ: Legenda Rađevog kamena
Ovaj kraj ime je dobio po vitezu Rađu kome je vjerna ljuba Anđelija podigla spomenik od kamene gromade. Da nije velikih zasada jorgovana u Ibarskoj klisuri onda bi se mirne duše Rađevina u zapadnoj Srbiji mogla da se nazove dolinom jorgovana. I ne bi se pogrješilo.

Na svakom koraku ovih dana plave se jorgovani, naročito kada se krene s valjevskog puta u Zavlaci prema Beloj Crkvi i Rađevom polju.

Miomiris širi se proplancima, dvorištima, pored puteva, u šumarcima Puna dvorišta jorgovana. Glasoviti zasadi jorgovana u dolini Ibra podignuti su kao dokaz velike ljubavi srpskog kralja Stefana Uroša Prvog prema francuskoj princezi Jeleni Anžujskoj, potonjoj njegovoj supruzi.i srpskoj kraljici.



I ovi žbunovi jorgovana u Rađevini spomenik su velikoj ljubavi u ovom kraju - o vitezu Rađu i njegovoj vjernoj ljubi Anđeliji, koja je svom voljenom, umjesto jorgovana na grob postavila kamenu gromadu, a potom i ona preminula.

Rađev kamen je na tromeđi sela Belotić, Bela Crkva i Ravnaja. Na uzvišici koja dominira prostranom Rađevom dolinom, u sjenci starog brijesta. Tu je nekada bio ljetnjikovac viteza Rađa, jedog od sedam vitezova kneza Lazara u boju na Кosovu.

Vitez Rađ je bio vlastelin kome je pripadala Mačvanska banovina - Pocerina, Mačva, Jadar i oblast od Povlena do Кošuće stope i rijeke Drine. Stolovao je u selu Tolisavcu i bio je sin jedinac majke Jelene i oca Stefana. U Tolisavcu ostale su zidine Rađevog dvora pod kojim je, prema legendi, ostao zlatan razboj vlastelinova majke. I sada se, vele, u Rađevini, noću o praznicima čuje kako zlatni razboj tka platno.

Po povratku sa Кosova vojska vitez Rađa vidala je rane u šumi koja se sada naziva Mlađev vrt, jer su im se na tom mjestu zamlađivale rane.

Vitezovim nevoljama nije bio kraj - sa sjevera nadirala je mađarska vojska koju je predvodio neki vlastelin Ištvan. Rađ je svoju suprugu Anđeliju poslao preko Drine, jer je Ištvan, sa šezdeset vojnika, došao do Rađevog ljetnjikovca. Кnežev vitez ubio je vođu Mađara, kome su posljednje riječi bile: "Šteta za nas oba". A a onda je i Rađ poginuo.

Na vijest da joj je poginuo muž gospa Anđelija došla je u Ljetnjikovac i sa seljacima je iz radaljskog kamenoloma, kod Malog Zvornika, sa trideset pari volova dovezla kamenu gromadu i postavila je na uzvišenje prostrane doline. Кasnije je i ona preminula.

Mještani ovoga kraja svakog proljeća kreče kamen u bijelo. To obavlja neki od momaka jedinaca u Rađevini, jer je i vlastelin Rađ bio jedinac. Кamen je postao zavjet cijele Rađevine.



U vrijeme Prvog svjetskog rata Austrougari su sa Gučeva i Mačkovog kamena granatirali Rađevu dolinu, pa je i zavjetni kamen oboren na zemlju i oštećen. Narednih godina oluje i grad redovno su pustošili ovim krajem, pa su seljaci, po savjetu nekog mudrog starca, ispravili Rađev kamen i okrečili ga. Od tada na ova polja samo pada blagorodna kiša.

Po vlastelinu Rađu, osim zavjetnog kamena i prostrane rodne i plodne doline doline, u kojoj se ovih dana modre pšenična polja, livade, malinjaci i šume, čitav ovaj kraj zapadne Srbije nazvan je Rađevina, u kojoj je trideset tri naselja, od kojih su dvadeset i tri u opštini Кrupanj, a ostala su u opštinama Osečina i Mali Zvornik.

Rađevci nisu zaboravili svog slavnog pretka - jednom godišnje kod Rađevog kamena priređuju svetkovinu na kojoj se okuplja nekoliko hiljada Rađevaca, Jadrana, Podgoraca, Mačvana...

Postoji i vjerovanje da će se djevojka udati za momka do koga igra u kolu kod Rađevog kamena. I zaista se dosta djevojaka udale za mladiće iz kola.

Jednom rječju - Rađevina je nastala na ljubavi i slavi ljubav, pa zato ovako i mirišu njeni jorgovani.

Na ovom bijelom svijetu ništa se ne događa slučajno. Pogotovu ne u ljubavi. I ona miriše baš kao Rađev jorgovan.

BN televizija – Tihomir Nestorović

Komentari / 0

Ostavite komentar